Veličina fonta:

Odgovor pokušava dati dr.sc. Mihael Yago iz Petrinje

Od 1975. u Hrvatskoj živi Asirac, Petrinjcima poznati pedijatar dr.sc.Mihael Yago. Rodom je iz Sirije iz grada Derika koji se nalazi istočno blizu granica s Turskom i Irakom, blizu rijeke Tigris, u danas ratom zahvaćenoj zemlji. U Hrvatsku je došao na studij medicine misleći kako će se nakon studija vratiti pomoći svojim sunarodnjacima, no okolnosti su ga u tome spriječile.

Iako je po dolasku u Europu mogao birati između Madrida, Pariza i Zagreba, odlučio je studirati u Hrvatskoj i nije požalio. Iako mnogi liječnici razmišljaju i odlaze iz Hrvatske, on ne namjerava. Osjeća kako Bog želi da bude baš u Hrvatskoj, u zemlji čiji ga je narod iznenadio odmah po dolasku i s kojim osjeća posebnu blizinu.

Odmah po dolasku dr.Yago je bio iznenađen našim jezikom. Prva riječ hrvatskog koju je čuo je ‘tamo’. Dr.Yago je bio pod snažnim dojmom jer na njegovu materinjem asirskom odnosno novoaramejskom, riječ ima isto značenje. Od tada dr.Yago u hrvatskom pronalazi riječi koje imaju isto značenje na aramejskom ili čiji su pak korijeni aramejski. Osim toga, s vremenom je uočio kako su hrvatski običaji, narodne nošnje u Slavoniji i Dalmaciji te plesovi slični onima iz područja Mezopotamije, pa je uvjeren kako Hrvati moraju imati korijenje s područja rijeke Tigris.

Dr.Yago će uskoro izdati knjižicu u kojoj će objaviti usporednu tablicu hrvatskih i aramejskih riječi i tim povodom smo napravili ovaj intervju. Nada se kako će to biti dobra pomoć svima onima koji će se baviti istraživanjem porijekla Hrvata, jer i sam smatra da je došlo vrijeme da se točno kaže otkuda Hrvati potječu, piše Portal 53 iz Petrinje u razgovoru sa dr. Yagom.


Na početku bih vas pitao kada ste uopće uočili prvu aramejsku riječ u Hrvatskom jeziku, kako je to sve krenulo?

„To je sve počelo 1975. godine kada sam došao u Zagreb. Kada sam izašao iz vlaka, tražio sam taksistu da mi pokaže adresu. On mi je pokazao rukom i rekao ‘tamo’. Kad mi je to rekao skoro sam ostao bez daha. Bilo mi je za nevjerovati kako taj čovjek zna asirski jezik. Kasnije sam saznao da se ta riječ koristi i u hrvatskom jeziku i da ima isto značenje. Od tada do danas se bavim s time, tražim, razgovaram s prijateljima, razgovaram s ljudima, bilježim riječi, tražim u rječnicima, Bibliji. Napravio sam tako jednu knjižicu o tome.“

Kako teče taj posao istraživanja. Koliko često nađete aramejsku riječ u hrvatskom jeziku, kako dođete do njezinog pravog značenja?

„Neke riječi automatski znaš kao riječ tamo koju Hrvati koriste svaki dan automatski znaš. To je ili sagni, sakri, meko. To su iste riječi. Tu ne možeš ništa izmišljati ili čačkati. Imaju neke riječi koje su ostale u Hrvata, posebno starijih. Njih moram tražiti u rječnicima jer ih ljudi više ne govore. Kad vratiš riječ do korijena, kad se maknu talijanski, turski i njemački utjecaji na riječi, posebice se to odnosi na č,ć, te dž i đ, automatski dobijete aramejsku riječ.“

Bit će zanimljivo našim čitateljima da date nekoliko primjera da je očito da je jedna hrvatska riječ, vuče svoje korijene u aramejskom, da je aramejska riječ

 „Nitko na svijetu, osim Aramejaca i Hrvata ne kaže tamo. Ta riječ nije nigdje promijenjena ili modificirana ili da su dodana neka slova, to je interesantno. Onda imamo, recimo, fumo. Mislim da su Hrvati na ovo područje došli Dunavom i morem. Na moru to kažu. Fumo su na asirskom  usta. I to je tako tisućama godina. Recimo Talijan kad puši kaže fumo, fumati. Fumati znači, staviš nešto u usta. Sigurno, to nikako ne možemo mijenjati. To je u originalu ostalo nemijenjano. Onda imamo imena koja ne mogu nikako biti drugačija nego ista. Kao Gabrijel, Božji čovjek, Mihael, Netko kao Bog, Emanuel,  Bog s nama. Zatim, riječ va el- milost Božja.  Zatim, kad Hrvat kaže da se zove Dario. To nitko osim Aramejca ne može govoriti. Ili Bartol, Bartulović, Darko, Dino. To su automatski asirske, aramejske riječi, starije od kršćanstva, par tisuća godina starije od Isusa Krista. Ima jedno malo mjesto kod Alepa, zove se Daraja, što znači hrvač, odnosno, tamo gdje se hrvaju. To je 2.000 godine prije Isusa Krista. Ili Bartola. Ima jedno malo mjesto koje se tako zove. To znači sin poljoprivrednika. Ima puno, stotine, tisuće takvih imena i prezimena. Da ne kažem za hrvatske gradove. Knin je kraljevina, Nin je na aramejskom riba. Ili Hvar je hoar, znači bijelo. Rab znači na aramejskom veliko. Ili rijeka Krka, otok Krk. To je na aramejskom bilježnica ili tekica. Ili Sava je saba, što znači starac. Imamo rijeke, gradove, prezimena. To ne može biti slučajno. To mogu biti samo da izvorne riječi. Nitko ih nije mogao mijenjati ili probati da budu drugačije.“

hrvatski-aramejski-2.jpg


Vaš rad je poprimio sustavni oblik. Pišete publikaciju. U kojoj je to fazi i što će to na kraju biti?

„Svaki početak ima kraj. Knjiga je gotova. Treba je samo objaviti. Bit će mi drago da Hrvati to čitaju i da znaju gdje bi mogli biti njihovi korijeni i da se ponose da u njihovom govoru postoji govor Isusa Krista. Isusov materinji jezik je aramejski. Hrvati mogu biti sretni što imaju taj blagoslov. Mi Asirci i Aramejci nemamo državu, ali nas ima svugdje. Ponosimo se samo s jednom stvari, što su Isus Krist, Majka Božja, apostoli govorili taj jezik. Mi se s time ponosimo i za to živimo. Osjećao sam dužnost da skrenem na to pažnju i da to pokažem Hrvatima koje tako volim, koje mi je Bog poslao i ne da mi da odem od njih.  Dok svi doktori bježe iz Hrvatske, ja se ne dam. Svi su protiv, ali dok imam Boga ne dam se. Bogu sam obećao da ću biti tamo gdje on hoće.  Ovu knjižicu, knjigu, par riječi, svjedočanstvo, sam napravio sa željom da svatko bude ponosan što je Hrvat. Sama riječ horvat znači prijatelj. Da bude ponosan što je Hrvat i što je kršćanin. To su dva krila. Mi Asirci u grbu imamo simbol ptice feniks koja ima dva krila. Jedno krilo je vjera, drugo je nacija. Tako bi i Hrvati trebali imati ta dva krila, da imaju crkvu i svoje hrvatstvo i jedino s ta dva krila ptica može letjeti. To nažalost u zadnje vrijeme nije tako.“

hrvatski-aramejski.jpg


Izdat će te publikaciju koju će moći pročitati ljudi iz naroda, ali vjerujem i znanstveni krugovi. Postoji više teorija o porijeklu Hrvata. Što po vama sve ove riječi koje ste otkrili govore o porijeklu Hrvata?

„Nisu to samo riječi. Kad negdje hodam, pitaju me odakle sam, ja kažem, ja sam najstariji Hrvat ovdje. Zašto to kažem? Mislim da su Hrvati porijeklom s obale Tigrisa u Mezopotamiji. Došli su s dvije strane, morem i Dunavom. Najviše riječi koje sam našao, i ne samo riječi, već i folklor, ples, narodne nošnje, slične su u Slavoniji i Dalmaciji. Mislim da su hrvati/prijatelji došli tim smjerovima. Ljudi će pitati o tome, a ovo sam pisao baš namjerno da bi pitali. Mislim da je konačno došlo vrijeme da se više ne govori, negdje, tamo, otprilike, nego da točno znamo odakle smo i da se za to pobrine ne samo država, nego i crkva. Puno znači kad otac kaže svom djetetu: ‘Iz ovog sam sela’.  Kad mu kažeš: ‘Ne znam odakle sam’, već time u svoje dijete stavljaš sumnje. Kad čovjek zna odakle je, što je, i koje gene nosi, onda je lako.

To nisu samo riječi. Ima puno drugih stvari u govoru. Jedino Hrvat može reći ‘he’ s otvorenim ustima. Jedino Hrvat može reći, ja to kažem, tvrdi ‘t’, Ante, Toni. To ne može izgovoriti nijedan europljanin. Da ne kažem  što se tiče običaja. Svatovi traju tri dana, momačka večer. To su sve običaji iz Mezopotamije. Ili plesovi. Drmeš, folklor, linđo kojeg sam plesao. Tu je kolindarenje, trubaduri. To su sve aramejske riječi i imaju svoje značenje. Ljudi to koriste, a ne znaju što to znači. To nije slučajno i na to sam htio skrenuti pažnju ljudima koji se bave poviješću i jezikom. Više-manje svi ovdje znaju hebrejski, ne aramejski.

hrvatski-aramejski-1.jpg

Ako treba i za to imam dva profesora koji predaju na sveučilištu u Stockholmu koji se bave s time. Jedan je profesor semitskih jezika koji zna stari aramejski, a drugi se bavi baš poviješću Mezopotamije, Asirac. Bit će mi čast da ih pozovem, da dođu tu, da porazgovaraju s ljudima koji su za to nadležni. Ako se želite početi s nečim baviti, morate imati školovane, obrazovane ljude koji znaju više jezika. Na istoku nije lako. Tamo imate perzijski, kurdski, aramejski, asirski. Ako ne znate sve te jezike, ne znate koji je original. Većina koriste riječi iz jednog jezika. Oni koji nisu imali riječ, morali su uzimati iz izvora. Kad ti znaš izvor onda možeš objašnjavati, što je izvor, i ne može netko filozofirati zašto je haćim, a nije hakim. Sigurno je hakim prije haćim. Hakim je mudrac, a haćim je turska riječ. Sigurno je gezma bilo prije džezma. Džezma je tursko. Dodano dž, dobije se džezma, a gezma je original. Nije čarape, nego garabe. Prije je g jer u aramejskoj abecedi nema dž, samo g.

Kad vi znate original i ako se to podupre sa starim izvorima, npr., imam rječnik star više od sto godina kojeg je napisao asirski fratar. Sve riječi koje objašnjava vrati do Starog zavjeta, tisuću godina prije Isusa Krista. On kaže, tamo je rečeno na taj način i u tom smislu. Aramejski jezik za jednu riječ ima pet značenja. Moraš biti pametan  i uzeti riječ na pravom mjestu. Zato u Bibliji imamo velike greške ili zablude. Ako mi Bog da zdravlja, nadam se da ćemo napraviti jednu takvu knjigu. Ima stotina tema u Bibliji koje su krivo prevedene i probude sumnju kod čovjeka u svoju vjeru. Kako je Ivan Krstitelj jeo skakavce, trčao za njima i jeo ih? Ili Isus Krist svojim apostolima, mornarima na brodu objašnjava kako deva ne može proći kroz ušicu igle. To su apsurdne stvari. Ili ‘Zdravo Marija’. Marija nije bolesna. I nijedan Božji čovjek, malak, anđeo nije došao reći ‘Zdravo Marijo, ej, kako si!’ Nego, mir, mir, mir, 365 puta godišnje.

Poslušajte kako zvuči Zdravo Marijo na aramejskom – Isusovom materinjem jeziku

To su stvari koje ne treba shvatiti kao nešto protiv crkve ili Hrvatske, nego dapače. To treba ići u smjeru da se obogatiš od toga. Lijepo je upoznati istinu. Istina piše u knjigama. Ja to nisam preko noći izmislio. Dok čačkaš, tražiš, Bog ti otvara. Mi kažemo ‘Ja sam vaš Bog ljubomoran’. Kako Bog može biti ljubomoran!? Sama riječ na aramejskom znači budan. ‘Ja sam vaš Bog, budan, bdijem nad vama, sve vidim.’ Kako može biti ljubomoran? Sama riječ zbog jednog slova ‘iro’, ‘giro’, pretvorilo se u ljubomoran. I zamisli, već tisuću godina to nitko ne gleda. Kako može Bog, ljubav, biti ljubomoran!? To nikako ne ide zajedno.

Poslušajte kako zvuči molitva Oče Naš na aramejskom – Isusovom materinjem jeziku

I tako, ima puno značenja. Ili, ‘Isus Krist na nebesima sjedi s desna Boga’. U vječnosti nema desno, lijevo. Nema ni vremena ni tijela. Nego sama riječ desno, koja se isto kaže amen, znači na aramejskom istina. On sjedi kraj istine, a ne na desno ili lijevo. Onda su ljudi uzimali: ‘Ti si ljevičar’, ‘Ti si desničar’. To je krivo tumačenje. Ima puno toga. Daj Bože da i to odradim jer mislim da u Europi treba to raditi. Mi koji živimo na istoku, čitamo Bibliju u duhu aramejskog kojim je Isus Krist pričao. Isus Krist nije filozofirao. Govorio je istinu na licu mjesta da je svaki seljak razumio. Ali, prijevod nas je vodio do krivih značenja i onda sad ljudi filozofiraju i tumače značenje riječi.“

Podsjetit ćemo, dr.Yago će uskoro izdati publikaciju u kojoj donosi dosad uočene aramejske riječi u hrvatskom jeziku. Fotografije grada Derika su preuzete s Flickera.

Kontaktirati dr.sc.Mihaela Yagoa u vezi ove teme možete putem e-maila na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Članak je s dopuštenjem, preuzet s portala Portal53

ines-grbic-kolumne.jpg

laudato-tv.jpg


marijine-ruke1.jpg

molitveni-program-u-medugorju.jpg

Medjugorje-info.com koristi kolačiće (cookies) kako bi se poboljšala funkcionalnost stranice i prilagodio sustav oglašavanja.