Veličina fonta:

Znojenje dlanova ili lupanje srca tijekom ispita, teškoće sa spavanjem, mentalna blokada ili panično ponavljanje prije usmenog, osjećaj mučnine ili pritiska u prsima… Zvuči li vam nešto od ovoga poznato? Ako ste odgovorili potvrdno, znači da vas muči “ispitna groznica”, česta nuspojava rokova.

Često čujemo kako je studentsko doba najsretnije razdoblje života i vjerojatno se pitamo jesu li osobe koje šire ovu romantičnu ideju ikada imale ispitne rokove. Naime, podatci istraživanja provedenog 2012. godine na uzorku studenata Sveučilištu u Zagrebu ukazuju na zaključak kako čak 42% studenata izjavljuje ih ispitna tjeskoba ponekad do izrazito ometa u studiranju. Sasvim opravdano vjeruje se kako u vrijeme rokova taj udio kao i opća razina stresa, barem privremeno, poraste. Na sreću, takva stanja i ispitnu anksioznost moguće je umanjiti te optimizirati učinak na ispitima, uz pretpostavku, naravno, da je student stvarno učio.

Čak i sama definicija stresa kao seta emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija koje se javljaju kad osoba procjeni da je neki događaj opasan ili uznemiravajući nosi u sebi potencijalno rješenje. Dakle, izraženost stresa i tjeskobe barem djelomično ovisi o našoj percepciji situacije. Ono što možemo jest unaprijediti pripremu za ispitne rokove te utjecati na naš način razmišljanja i reagiranja na ispitne situacije.

Kako najbolje pripremiti ispite:
     • dobra organizacija vremena i postavljanje prioriteta u učenju olakšavaju planiranje obaveza umanjuju intenzitet stresa

     • pri planiranju i organizaciji računati na dane prije ispita koje treba posvetiti ponavljanju i provjeravanju znanja

     • razmijeniti iskustva s kolegama koji su već polagali taj ispit/ispite – razjasniti nejasnoće i problematična područja

     • početi s najvažnijim zadatkom/zadatcima i razdijeliti ga u savladive korake    

     • prilagoditi tehniku ili metodu učenja tipu gradiva – imati na umu kako ponavljanje nije jedina tehnika    

     • učiti aktivno, tj. tako da razumijemo, pojašnjavamo, pamtimo i povezujemo na svoj vlastiti način   

     • ne oslanjati se previše na informacije o prosječnom vremenu potrebnom za pripremu pojedinog ispita – ne učimo svi jednako brzo niti koristimo iste tehnike učenja       pa je dobro ostaviti si više vremena 

     • osvijestiti navike i misli koje nas vode u odlaganje/prokrastinaciju – smisliti strategije za njihovu prevenciju

Kako najbolje pripremiti sebe za ispite:

     • narušeno fizičko zdravlje pojačava učinke stresa – važno je redovito vježbati te održavati uredne navike spavanja i hranjenja    

     • obratiti pažnju na tjelesne znakove tjeskobe i iscrpljenosti te “slušati” ono što nam tijelo govori – relaksirati se kroz ugodne i opuštajuće aktivnosti  

     • uspostaviti dobru ravnotežu između obaveza i slobodnog vremena – tako se ublažavaju učinci stresa 

     • napraviti popis tehnika i metoda koje su vam ranije pomagale pri učenju ili suočavanju s ispitnom tjeskobom – držite se prokušanih strategija 

     • ponavljati za ispite u društvu kolega kroz uzajamno propitkivanje i kritički osvrt na gradivo – nastojati stvoriti atmosferu što sličniju ispitnoj situaciji, navedeno smanjuje  razinu tjeskobe u ispitnoj situaciji

     • pokušati kroz dnevne aktivnosti obratiti pozornost na svaku od njih na poseban način – namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku, otvorenog uma – ne očajavati     zbog propuštenog niti brinuti o budućem

     • pronaći ohrabrujuće rečenice ili citate koji pomažu u nošenju sa stresom, imati ih uz sebe ili na radnom stolu

     • potražiti pomoć stručnjaka u slučaju da znakovi ispitne tjeskobe postanu vrlo intenzivni i ometajući

ines-grbic-kolumne.jpg

logo-festivala-mladih-u-medugorju.jpg

 laudato-tv.jpg

marijine-ruke1.jpg

mrezalica.jpg

karla-apartmani.jpg

Medjugorje-info.com koristi kolačiće (cookies) kako bi se poboljšala funkcionalnost stranice i prilagodio sustav oglašavanja.