Ograničite izloženost medijima. Stalne vijesti o COVID-19 mogu doprinijeti strahu od ove bolesti

Briga o mentalnom zdravlju u vremenu pandemije...

Psihološki utjecaj padnemije je velik, a svijet je već suočen s ozbiljnim poremećajima u mentalnome zdravlju. Javna ili komunikacija na društvenim mreža igra vrlo važnu ulogu u stvaranju nade ili pak produbljivanju krize.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), problemi povezani s mentalnim zdravljem mogu postati glavni uzrok invaliditeta u svijetu do 2030. godine. WHO ističe kako bi svaka četvrta osoba na svijetu mogla imati mentalni poremećaj tijekom svoga budućega života.

Oko 12,5 % svih zdravstvenih problema, koje trpi svjetska populacija, predstavljaju mentalni poremećaji, a ovaj je postotak veći od onoga koji uključuje oboljenja povezana s rakom i kardiovaskularnim bolestima.

Najrazorniju mentalnu bolest, shizofreniju, u određenim će oblicima trpjeti 1 % stanovništva tijekom svoga života.

Prije panedmije oko 300 milijuna ljudi patilo je od depresije, a njih oko 800 tisuća godišnje počini samoubojstvo. Ove su se brojke, nažalost, povećale tijekom 2020. godine zbog mjera samoizolacije i kontrole kretanja koje su se širom svijeta provodile s ciljem izbjegavanja zaraze.

U svemu tome medij igraju temeljnu ulogu u percepciji društvene stvarnosti i imaju sposobnost jačanja predrasuda i stereotipa, a u jednakoj mjeri imaju i mogućnost boriti se protiv svega toga izostavljajući lažne vijesti i donoseći točne podatke. Za vrijeme krize s kojom se trenutno suočavamo povećava se strah za vlastito zdravlje i zdravlje bližnjih, financijsku situaciju i radno mjesto što je dovelo i do različitih promjena kako što su: promjene u ishrani, poteškoće sa spavanjem i koncentracijom, pogoršanje kroničnih zdravstvenih i mentalnih problema, povećana konzumacija duhana i(li) alkohola.

Centri za prevenciju bolesti diljem svijeta neumorno upozoravaju kako je mentalno zdravlje važan dio dobrobiti i zdravlja općenito. Ono utječe na način našega razmišljanja, osjećanja i djelovanja. Također utječe i na način na koji se nosimo sa stresom, kako komuniciramo s drugima i donosimo odluke u hitnim situacijama.

U tom kontekstu predlažu se neki od sljedećih načina za suzbijanje beznađa:

Smanjite okidače stresa. Održavajte svoju uobičajenu rutinu i držite se svoga rasporeda. To je i više nego važno za vaše mentalno zdravlje.

Ograničite izloženost medijima. Stalne vijesti o COVID-19 mogu doprinijeti strahu od ove bolesti.

Ograničite upotrebu društvenih medija koji vas mogu izložiti glasinama i lažnim informacijama. Ograničite čitanje, slušanje ili gledanje drugih vijesti, ali se često informirajte o nacionalnim i lokalnim preporukama. Pretražujte pouzdane izvore informacija.

Ostanite zauzeti. Okupiranost vas može udaljiti od kruga negativnih misli koje potiču tjeskobu i depresiju.

Usredotočite se na pozitivne misli. Mislite na pozitivne trenutke u vašim životima, a manje pažnje posvećujte mislima o tome kako se loše osjećate.

Koristite svoje moralne vrijednosti i duhovnost kao podršku. Molitva će vam pružiti utjehu u teškim vremenima.

Postavite prioritete. Nemojte se zamarati stvaranjem popisa stvari koje mijenjaju život i za koje mislite da će vam donijeti sreću. Umjesto toga, napravite popis onoga što vam je u životu zaista važno. Poredajte svoje prioritete.

Izgradite i učvrstite veze. Ako trebate ostati doma i distancirati se od drugih, onda izbjegavajte socijalnu izolaciju i nastojte se na drugi način povezati sa svojim voljenima.

Učinite nešto za druge. Pronađite smisao pomažući ljudima oko sebe.

Podržite člana obitelji ili prijatelja. Budite tu jedni za druge!

Tagged under