1. Draga braćo i sestre, sveti Matej započinje svoje Evanđelje rodoslovljem Isusa Krista.

U zlatnom vezu života spominju se osobe koje su za Hebreje daleko važnije za povijest od samih događaja. I mi danas, tražeći svoje obiteljsko stablo svjedočimo da osobe nadilaze događaje. Naše obiteljsko stablo redovito pratimo dokle sežu župne matice i dokumenti, ali ono je daleko dublje. Ide do Adama, do Boga – izvora života. Bog Otac nije nas prepustio nama samima, našoj grešnosti, ograničenosti i smrtnosti. Bog je u svojoj ljubavi ušao u našu povijest, u ljudsko rodoslovlje. Čovjekom posta! Ovu radosnu i središnju vijest našega života naviješta i evanđelist Matej: od Djevice Marije rodio se Isus Krist – Emanuel – Bog s nama. Bog je postao član svake ljudske obitelji i čovječanstva. Po Božjem Sinu i mi smo postali sinovi i kćeri Oca Nebeskoga. Isus Krist, postao je nama sličan u svemu, osim u grijehu. Došao je da život imamo, u izobilju da ga imamo. Bog nas je u svojoj ljubavi predodredio za posinstvo. Darovao nam je Duha posinstva u kojemu kličemo: Abba, Oče! (Usp. Rim 8, 15-17) Sam Duh susvijedok je s našim duhom da smo djeca Božja. Djeca se Božja zovemo, i jesmo! Ako pak djeca, onda i baštinici, baštinici Božji, a subaštinici Kristovi. (Rim 8, 16-17) Doista, naše zemaljsko rodoslovlje, po Majci Mariji, u Isusu Kristu, duboko je povezano i usmjereno prema punini nebeskog rodoslovlja, u zajedništvu Oca, Sina i Duha Svetoga. Ponosni na svoje hrvatsko rodoslovlje, ne spominjemo se samo pepela prošlosti, već želimo ražariti životni plamen našeg rodoslovlja usmjerenog budućnosti doma Oca Nebeskoga.

2. Braćo i sestre, dobro smo svjesni ugroženosti, razdijeljenosti i ranjivosti našeg obiteljskog stabla i društvenog zajedništva. Različiti i složeni su uzroci, no posljedice su očite. Svi ih vidimo i osjećamo, ne samo u našem narodu, nego i u svojoj obitelji. Svakodnevno živimo i kušamo složenost, ozbiljnost i ranjivost temeljnog obiteljskog zajedništva, a s njime i svih drugih, širih oblika zajedništva. Dobro se sjećamo da smo se prije češće nalazili oko obiteljskog stola, gdje se više razgovaralo i gdje se prenosila tradicija, pa i recepti bakinih jela. Bolje smo poznavali i svoje rodoslovlje. Bilo da se zvao stol, taola, sinija…bio je to stol zajedništva, riječi i blagovanja. Bio je to stari, drveni stol satkan od grana našega obiteljskog stabla. S novim dinamičnim promjenama on se rasklimao, postao je suvišan i skoro uklonjen iz doma, a s njime i mnoge obiteljske i društvene vrijednosti. Početno je zamijenjen jednim staklenim stolićem – TV ekranom, a danas svatko ima svoj na dlanu. Jedan od njih se upravo naziva tako – table (eng. stol) – tablet! Tablet je postao simbol inidividualnih „stolića“ koje drži svatko za sebe. Zapravo, ne zna se tko koga drži jer često oni nas drže zarobljene. Zanimljivo da je na svakom Appleovu proizvodu slika zagrižene jabuke koja uključuje ne samo riječ komunikacije, već i jela. Stalno želimo nabaviti najnoviju generaciju modela tehničko-komunikacijskih sredstava, a generacije u obitelji sve manje komuniciraju. Tehnika je sve savršenija, a sve manje znamo i imamo jedni drugima što za reći. Razbijenost obiteljskog stola, zajedništva riječi i blagovanja, pretvorila nas je u individualce odijeljenih malih ekrana. Izgleda čudno, ali tehničko – komunikacijska sredstva udaljila su nas čak u obitelji jedne od drugih. Dok je na izvan prevladana udaljenost, u obitelji je rastočena blizina. Tehnika ne samo da potiskuje, već često i zamjenjuje osobu. Ali samo prisutna osoba može pružiti čašu vode. Postali smo individue - individualci. Individualac dolazi od riječi in-dividuum što znači ne djeljiv, jedinka, samodostatan za sebe. Što je još gore, postali smo dividue. Današnji čovjek sa svim tehničko-komunikacijskim mogućnostima raznih „stolića“ – tableta, umreženja i kanala, postaje dividuum – to jest podijeljen, rastrgan, fragmentaran. Izgubljen. Tako će neki analitičari društva reći da tehničko–komunikacijske mogućnosti više urušavaju obitelj i obiteljsko zajedništvo nego što to čine razne ideologije. Da se razumijemo, tablet i svi ekrani tehničko-komunikacijskih sredstava su veliko dobro i blagoslov za naš život. I sam se služim tim blagodatima. Pitanje je kako ih koristimo? Služe li nam i zašto? Ili mi služimo njima? Pretvaraju li se ovi „stolići“ od mjesta na kojima se trebamo zdravo hraniti u mjesta na kojima bivamo progutani? Dakako, nije riječ o tome da se iz obiteljskog doma i zajedništva uklone svi „stolići“, ali je činjenica da nas je stari drveni obiteljski stol više i dublje povezivao nego svi tehnički superiorniji elektronski „stolići“, do te mjere da će netko javno ustvrditi: više ima budućnosti u tradicionalnom obiteljskom stolu, nego u bilo kojem suvremenom uređaju kojeg nam sutrašnjica donosi. Tehničko-komunikacijske uređaje treba ugrađivati u mudrost obiteljskog stola.

3. Braćo i sestre, opasnost je da se udaljimo, rastavimo i raspršimo u obiteljskom domu, kao i van domovine. U sličnim opasnostima i izgnanstvima, obiteljski stol je sačuvao izraelski narod. U raznim poplavama i olujama spašavala ga je jedna lađa, a u brodolomima života pojedinca i naroda jedna mala splav: obitelj! To je vrijedilo jučer, vrijedi danas, za sva vremena i za sve narode. To vrijedi i danas za hrvatski narod i za budućnost njegova rodoslovlja. Na toj splavi spasa budućnosti života, zemaljskog i nebeskog rodoslovlja, vi oče i majko imate vrlo važnu ulogu. Zato smo u pripremi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, Solin 2018, pod geslom „Očinstvo i majčinstvo: dva lica istog poslanja.“ Prošle godine veću smo pažnju posvetili tebi oče, a ovu godinu neposredne priprave posvećujemo tebi majko i tvome majčinstvu. Vjerujem da, prolazeći kroz opasnosti Scile i Haribde, liberalizma i ropske potlačenosti žene, nećemo upasti u goru oluju gender ideologije, već u širinu ljubavi, slobode i dostojanstva žene – osobe, utemeljene na naravi i Objavi. Bog je stvorio čovjeka – muško i žensko, jednakog dostojanstva. Isus Krist je toliko vrednovao žene, da je sveti Pavao mogao reći: „Nema više muško – žensko, svi smo jedno u Kristu.“ (Gal 3, 28) Štoviše, muževi trebaju ljubiti svoje žene, kao što je Krist ljubio Crkvu. A znamo do kuda je sezala i koliko je uzvišena ta ljubav: umirati sebi, da bi drugi mogao živjeti!

4. Kao što je 1976. godine ovdje, na Gospinu otoku u Solinu, započela obnova našega rodoslovlja, preko Nina do Marije Bistrice, tako i sada želimo da Nacionalni susret u Solinu bude novi veliki, obnoviteljski obiteljski stol riječi i blagovanja, s kojega će poteći izvori duhovnih i moralnih, ljudskih i kršćanskih vrijednosti za zdravije odnose u našim obiteljima i našem društvu. Postali smo i postajemo sve više gladni riječi i zalogaja zajedništva. Ova glad zahvaća i daleko nadilazi fizičku glad. Nije zato slučajno da riječ „glad“ i „obitelj“ u latinskom imaju isti korijen: „fame“ i „familija.“ Svi smo potrebni riječi, razgovora, susreta, zajedništva. Više riječi, nego kruha. Previše je praznine i šutnje, muka i mučanja, okrenutih leđa i spuštenih pogleda, ugroženog dostojanstva žene i majke u današnjem mentalitetu i našem društvu, a ponekada nažalost i u samoj obitelji. Jedino „familija“ sa svojim zdravim odnosima siti i liječi ovu ljudsku glad, ovu „fame.“ Obitelj spašava i liječi pojedinca - individuuma čineći ga osobom. Stavlja ga u odnos s drugima i izvodi iz izolacije i sebičnosti u zajedništvo. Samo obitelj liječi i dividuuma darujući mu identitet u nepodijeljenosti. Obitelj je doista stol zajedništva, lađa i splav spasa ne samo za pojedinca već i za cijelo društvo. Jesmo li svjesni ove istine u našem društvu? Koliko je sama obitelj svjesna svoje nezamjenjive uloge? Obitelji, postani ono što jesi: obitelj! Jer samo ti si put čovjeka i čovječanstva.

5. Dragi prijatelji, u svojoj ranjivosti, svjesni nemogućnosti da sami gradimo i održimo ovaj obiteljski stol zajedništva riječi i kruha, došli smo k Mariji, našoj duhovnoj Majci. Ona nas vodi stolu Riječi Božje i otajstvu gozbe – Euharistije, Emanuela – Boga s nama, gdje se najsnažnije povezuje naše zemaljsko i nebesko rodoslovlje. Iz ovog nepresušnog izvora gradi se, osobito neradnom i slavljeničkom nedjeljom, kao i svakodnevno, obiteljsko zajedništvo riječi i blagovanja. Na taj način obiteljski stol postaje ono što uistinu i jest – oltar doma, mjesto zajedništva riječi i kruha – našeg međusobnog razgovora kao i razgovora s Ocem Nebeskim – molitve!

6. Dragi oče i majko svi zajedno smo pozvani zaživjeti duh obiteljskog stola. Drage mlade obitelji, a osobito vi mladenci koji ste na putu stvaranja svoje obitelji, ne zaboravite na važnu dimenziju svoga bračnog i obiteljskog zajedništva. Ne zaboravite gledati u stvarnosti i simbolici obiteljskog stola mjesto za kojim ćete znati dijeliti radosti i nade, žalosti i tjeskobe, kako svoje, tako i vaše djece. Poštovana majko i ženo, koja si uvijek „držala tri kantuna kuće“, a danas je često i četvrti na tvojim leđima, neka obiteljski stol bude tvoja najveća briga i pažnja kao svetinja doma.

Riječ majka (imma) i riječ narod (umma) u hebrejskom imaju isti korijen. Majka i narod duboko, najdublje, su povezani. Majka i žena u Izraelu čuvala je i prenosila ne samo život, nego i kulturu i tradiciju svoga naroda. Majka je palila svijetlo u svom domu za slavlje Šabata. I danas, ti majko imaš veliku odgovornost i nezamjenjivu ulogu u našem narodu. Ali tvoja uloga je danas sve zahtjevnija. Rastrgana si između obitelji i društva, posla i doma. Nigdje dovoljno prisutna, a svugdje tražena. Majka je duša obitelji i srce društva. U rodoslovlju Izraela spomenute su četiri žene - majke, a Josip Flavije naziva Saru, Abrahamovu ženu, „kraljicom i majkom našega roda.“ Mogli bismo i mi tolike majke tako nazvati, a jednu ženu i majku tako i nazivamo: „kraljica i majka, zaštitnica sirota i udovica“ - našu kraljicu Jelenu. Neka Jelena, zaštitnica sirota i udovica, bude uzor i poticaj svim muževima i ženama koji nose odgovorne uloge u našem društvu, da se još više zauzmu kako bi u svim našim obiteljima, uz riječ, bilo i kruha.

7. I za proslavu Nacionalnog susreta na Gospinu otoku 15. i 16. rujna 2018., ti majko, imaš vrlo važnu zadaću. Ti, koja pališ svjetlo u tami svog obiteljskog doma i griješ ga svojom ljubavlju, srcem i toplinom duše, ti si najsposobnija ponovno i još jače učvrstiti veze saveza ne samo obiteljskog stola, već i obnoviti sve saveze vjernosti Bogu i jednih drugima: krsni savez, bračni savez, ovaj vez zemaljskog i nebeskog rodoslovlja, da nam život ne bude bez–veze, cilja, smisla…

8. Marijo, koja si i sama bila Majkom, povjeravamo ti danas sve naše žene i majke. Pomozi im svojim zagovorom da obiteljski stol učine oltarom kućne Crkve, mjestom zajedništva riječi i kruha. Gospo naša, ohrabri sve majke i očeve! Pomozi im da uprave svoje obitelji prema oltaru Gospodnjem, osobito nedjeljom. Naročito pod Tvoj zagovor stavljamo sve mladice našega rodoslovlja koje su početkom ovog tjedna sjele u školske klupe. Isprosi im blagoslov svoga Sina da im dom i obiteljski stol, kao i klupa i škola budu mjesto odgoja i obrazovanja, rasta i odrastanja u dobi, mudrosti i milosti.
Majko naša, Gospe od Otoka, Ti znadeš najbolje sve naše radosti i nevolje. O spasi i blagoslovi, riječju i kruhom, sve naše domove i stolove doma i domovine!

Amen!

MONS. MARIN BARIŠIĆ
Nadbiskup metropolit splitsko-makarski

HOMILIJA
Rođenje Blažene Djevice Marije
Euharistijsko slavlje – Solin, 8. rujna 2017.

loading...
Osmrtnice ba