Isus je počeo javno djelovati. Marko je Isusovu veselu vijest spasenja sažeo u nekoliko rečenica: "Ispunilo se vrijeme, blizu je kraljevstvo Božje. Obratite se i vjerujte u Veselu Vijest Evanđelje"

Korijeni se prošlosti ne smiju iščupati

Svećenik posjetio teškoga bolesnika i pitao ga: „Hoćeš li oprostiti svima ako nešto imaju protiv Tebe…?“ - „Hoću, svima opraštam sve, samo ne Ivanu koji me je previše uvrijedio!“ - „Pred Bogom nema iznimke, ako umreš, a ne oprostiš, bit će ti prekasno!“

Obiteljsko stablo, grijesi obiteljskog stabla, neki ne pridodaju važnost tome.

Susret Boga i čovjeka je susret dviju sloboda.

(Nakon što je spomenuo kako i danas ima u Zagrebu veliki broj ljudi, koji pomoću astrologije, spiritizma i raznih sanjarica žele proricati sudbinu u godini 1945., Nadbiskup (Alojzije Stepinac) je ustvrdio kako nova godina neće nikako ovisiti o tim bajkama i »proročanstvima«, nego tek o dvama čimbenicima: jedan je čimbenik Gospodin Bog, i drugi smo mi, te nastavio:)

Jedna je ozbiljna odrasla osoba zatražila krštenje. Poslije solidne priprave koju je ova mlada duša radosno i zdušno pohađala došao je i dan krštenja.

U ponedjeljak 4. siječnja sprovodne obrede za šestero djevojaka i mladića, tragično stradalih na Tribistovu - Ivana Miličevića, Stipu Romića, Žanu Pavković, Miju Soldo, Stipu Pavkovića i Mariju Pavković predvodio je u Rakitnu mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić.

Započinjemo još jednu Novu godinu u ime Isusovo. Crkva nam na današnji dan stavlja pred oči Mariju Bogorodicu.

God. (2003.) donijele su jedne američke novine ovu istinitu krvavu priču!

“Razlika između našeg općesvjetskog očekivanja i onog biblijskog kojeg je proživljavao izabrani Božji narod je u tome što naš svijet traži ovozemaljsko spasenje, a izabrani Božji narod je u iščekivanju Mesije očekivao dvostruko spasenje: kako nebesko tako i zemaljsko. Uz to resila ih je još jedna odlika: oni su, za razliku od nas, Mesiju i spasenje očekivali s neba i od Boga, a mi iz laboratorija i od čovjeka. Volio bih da nisam u pravu i da duboko griješim, ali ovo predugo stanje u kojem se nalazimo stvara u meni duboke sumnje da je ovo zlo i došlo iz laboratorija i od čovjeka. Ako je to istina, a mogla bi biti, može li čovječanstvo iz ovog zla izvući samo sebe?”, naglasio je u božićnoj poruci krčki biskup Ivica Petanjak.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u večeri Badnjaka, u četvrtak 24. prosinca 2020. godine, predvodio je, nakon devet mjeseci, prvo euharistijsko slavlje u potresom razrušenoj zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u 21 sat. U slavlju su koncelebrirali mons. Stjepan Večković, kancelar Nadbiskupskoga duhovnog stola, mons. Ivan Miklenić, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, prečasni mr. Marko Kovač, biskupski vikar za pastoral, mons. Zlatko Koren i drugi svećenici.

I ove godine slavimo Božić, blagdan Božje Ijubavi, Božjega silaska među nas, blagdan radosne nade i života, blagdan malenoga Djeteta i poniznoga Boga, blagdan obitelji i mira...

Težak je kompromis između Istine i vlasti.

Danas je posljednja nedjelja Došašća, ona što neposredno prethodi Božić. Već smo u božićnom raspoloženju. Kao kršćani svjesni smo da je Božić drevni kršćanski blagdan. Taj blagdan ima svoj sadržaj i bogatstvo, on stoljećima obilježuje crkvenu godinu, a time i naš vjernički život.

"Zašto se netko mora ubiti da bi počeli Boga moliti? Zašto mora doći rat pa da Boga molimo? Zašto se nešto mora dogoditi da se počnemo Bogu moliti? Što nam se događa?

Gledam kroz prozor i primjećujem Božje čudo.

Božić nam je sve bliže. Stoga smo radosni. Liturgija nas poziva svjedočiti za Boga koji dolazi. Svjedoci su radosni ljudi.

Puno više dobra nego zla vidimo i osjetimo u svom životu. I dobro i zlo je izazov, jer život je sve samo nije statika. Ne može se biti indiferentan, ni na dobro, ni na zlo. Ne može, pa čak i kad bismo to htjeli. To svi znamo. To znaju i sveci i zlikovci.

Nalazimo se u svetom vremenu adventa = došašća. Pripremamo se za Kristov dolazak.

Danas počinjemo novu crkvenu godinu. Ovo vrijeme crkvene god. zove se Došašće ili lat. Advent. Ono nas podsjeća na mnoga stoljeća u kojima su ljudi iščekivali obećanoga Mesiju.

"Nije pitanje hoće li se ljudi danas mijenjati, morate se!

Posljednje nedjelje u liturgijskoj godini slavimo svetkovinu Krista, Kralja svega stvorenja. Krist je centralna osoba ljudske povijesti u kojoj je sažeto sve najbolje i najljepše, najuuzvišenije i najplemenitije u cijeloj povijesti.

"Draga katolička omladino, katoličke žene i muževi!

Napasti... imaš ih i imat ćeš ih! Tvoj život služenja Istini, tvoje potpuno predanje Bogu, tvoja iskrena zauzetost za Evanđelje neminovno će upoznati napasti!

Propovijed vrhbosanskog nadbiskupa metropolita kardinala Vinka Puljića, Misno slavlje na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, 18. studenoga 2020.

Postoji samo jedna žalost i nesreća a ta je, ne biti svetac. Tko ljubi Boga, ne može a da ne bude svet.

Jedna moja župljanka se hvali kako je putovala na hodočašće u Svetu zemlju, posjetila mjesta gdje je Isus umnažao kruh, izrekao, blaženstva, njegov grob…

Bliži se svršetak crkvene godine. Samo još dva tjedna dijeli nas od svetkovine Krista Kralja.

Htio bih vikati na uši kršćanima: „Agnosce, christiane, dignitatem tuam!" – „Kršćanine, postani svjestan svojeg dostojanstva!" Naša Raspeta i Uskrsla Ljubav treba duše koje će potpuno prirodno i uz veliko sebedarje u svijetu živjeti u potpunosti kršćanskim životom. Poziv kršćana je poziv Svetosti. Svi kršćani, upravo zbog toga što su kršćani, obvezni su, koje god mjesto zauzimali, što god činili, na kojem god mjestu živjeli – biti Sveti.

Što vrijedi čovjeku zadobiti cijeli svijet, a izgubiti sebe?

U životu postoji ono što Život da i ono što sami stvorimo.

Svi želimo biti sretni ili kako se to zna reći „blaženi“. Sve što radimo ide za tim kako bismo konačno postali sretni. A sreće je na zemlji premalo. Malo je ljudi posve sretnih. Nad svima visi bol i patnja, nesigurnost i smrt, pogotovo ovih zadnjih mjeseci u vrijeme ove moderne pošasti. Život je prepun napasti. Moramo se boriti protiv svih zlih sila.

Ima jedan tren zenita, kada zaljubljeni prolazeći njime, odluče priseći Vječnu Ljubav.

Čovječanstvo srlja u propast jer ne prihvaća dijagnozu i znakove vremena. Čuj te propovijed.

Naš božanski Spasitelj govori nam danas o prvoj i najvećoj zapovijedi: o ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Na pitanje zakonoznanca: "Učitelju, koja je najveća zapovijed u Zakonu?", Isus je odgovorio: "Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom pameti svojom! To je prva i najveća zapovijed!" A onda je nastavio: "Druga je toj jednaka: Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe! O tim dvjema zapovijedima ovisi sav Zakon i Proroci!"