Uz posmrtne ostatke žrtava Hude jame nađene krunice, križevi, svete sličice

Misu zadušnicu za bez suda ubijene žrtve Hude jame predvodio je u mariborskoj katedrali sv. Ivana Krstitelja mariborski nadbiskup Alojz Cvikl.

U koncelebraciji su bili i celjski biskup Stanislav Lipovšek, mariborski nadbiskup u miru Marjan Turnšek, mariborski pomoćni biskup u miru Jožef Smej i vojni vikar Tadej Jakopič. Također su u koncelebraciji bili i vojni ordinarij u RH Jure Bogdan, vojni ordinarij u BiH Tomo Vukšić, gospićko-senjski biskup u miru Mile Bogović, te još četrdesetak svećenika.

Na početku propovijedi nadbiskup Cvikl je podsjetio kako je 3. listopada ove godine kod kapele na ulazu rudarskoga rova Sv. Barbara u Hudoj jami započeo javni pokop oko 800 do sada iskopanih žrtava masovnog ubijanja nakon Drugoga svjetskog rata.

Danas smo se okupili ovdje u našoj katedrali na sprovodnoj misi za sve žrtve Hude jame da se s njima oprostimo, te ih predamo Božjoj ljubavi i milosrđu, rekao je nadbiskup, te izrazio nadu da će se u budućnosti saznati tko su te žrtve imenom i prezimenom, kao i drugi podaci, te će im biti omogućen dostojanstven pokop u obiteljske grobove. Nadalje je naglasio kako su slovenski biskupi pozdravili napore državnih institucija i organizacija civilnog društva kako bi se osigurao pokop ubijenih žrtava poraća.

Želja da sve žrtve Hude jame budu pokopane u Spomen parku Teharje bila je i želja nas slovenskih biskupa jer je za mnogu rodbinu nestalih i ubijenih prihvatljivo Teharje kao posebno mjesto sjećanja na te žrtve. No, svi se nisu složili s tim da to bude mjesto posljednjeg počivališta, pa je odabrano groblje Dobrova u Mariboru. Kao pastir mariborske nadbiskupije tako danas prihvaćam sve žrtve Hude jame. Tako ulazite draga preminula braćo i sestre u zajedništvo naše mjesne Crkve. Od sada će se na poseban način moliti za vas kada se u molitvama spominjemo preminulih, rekao je nadbiskup.

Danas, osim molitve za ove drage pokojne, na oltar stavljamo i naše molbe da bi uvijek i posvuda kao pojedinci i kao narod hrabro i s povjerenjem gledali u budućnost! To ćemo uspjeti, ako ćemo biti spremni zajedno iskreno tražiti istinu i ako ćemo se za počinjenu grešku i nepravdu zalagati za međusobno praštanje i pomirenje. Kad razmišljamo i govorimo o našoj zajedničkoj budućnosti, osjećamo, koliko nam treba krepost nade i međusobnog povjerenja i povezanosti.

Ova naša pokojna braća i sestre od kojih se opraštamo naši su uzori u vjeri. Pri otkapanju žrtava često su uz posmrtne ostatke nađene krunice, križevi, svete sličice. To nam govori o njihovoj čvrstoj vjeri i nadi u patnji. Unatoč teškom trpljenju i kušnjama nisu ostali bez nade i nisu odustali. Na kraju, ljudski gledano više nisu imali druge uporišne točke na koju bi usmjerili svoju nadu; Bog je mnogima od njih ostao jedini oslonac za nepokolebljivu vjeru i povjerenje. Stoga, danas možemo reći da su to naša pokojna braća, ne samo po nacionalnosti i po krštenju, već ponajprije po jakoj vjeri. Vjerujemo da su po svojoj vjeri mnogi od njih sad naši zagovornici kod Boga, rekao je nadbiskup Cvikl.

Također je propovjednik podsjetio kako je među plodovima pomirenja svakako unutarnji mir, povjerenje i sigurni pogled u budućnost. Dok iskreno pristupamo jedni drugima, smatramo potrebnim ponoviti Isusove riječi izrečene na križu „Oče, oprosti!". Ove riječi koje je Isus izrekao na Veliki petak svoj pravi i konačni smisao dobivaju na uskrslo jutro kada je Isus konačno pobijedio grijeh, mržnju, patnju, smrt, i dao nam vječni život.

U svjetlu Isusova uskrsnuća od mrtvih, vjerujemo da naši pokojni žive i istodobno se moramo nadati da Bog liječi i naše rane grijeha, mržnje, ogorčenosti i svaku želju za osvetom, ako smo kročili stazom nesebične ljubavi, kao što nam pokazuje Isus Krist. Kada gledamo na događaje Hude jame i poslijeratnih ubojstava u svjetlu uskrsnog jutra, to ne znači da ćemo to lako zaboraviti, kao da se nije dogodilo. To je naša prošlost i povijest koju moramo prihvatiti. Božje milosrđe i naša nastojanja za međusobne opraštanje, pomirenje i mir nam mogu pomoći, da unatoč teškim događajima naše povijesti, slovenska država postane čovječnije mjesto za naše življenje, naglasio je nadbiskup.

Propovijed je nadbiskup Cvikl zaključio riječima koje je papa Franjo zapisao nakon posjeta koncentracijskom logoru Auschwitz i Birkenau. Nakon što je stao pred „zid smrti" i obišao bunker gladi u kojem je umro sv. Maksimilijan Kolbe u knjizi posjetitelja je napisao „Gospodine, smiluj se svome narodu. Gospodine, oprosti toliku okrutnost."

S tim Papinim riječima se i mi danas opraštamo od žrtava Hude jame. Zadatak koju nam daju te žrtve je da u sebi i među nama širimo sile dobra i nastojimo raditi, živjeti i darovati se za istinu i vrednote koje izviru u Bogu. Učinimo sve što je u našoj moći da se nepravedna i krvava djela novije povijesti nikada ne ponove. Svim pokojnima, od kojih se opraštamo neka Gospodin podari vječni mir i kod sebe puninu života, rekao je na kraju propovijedi nadbiskup Cvikl.

Nakon mise, na pokopu na groblju Dobrova nazočio je i varaždinski biskup Josip Mrzljak.
U nagovoru je nadbiskup Cvikl istaknuo „ako je moj život hod s Gospodinom, da vjerujem u Njegovo neizmjerno milosrđe, posljednji trenutak moga života prihvatit ću kao predanje u ruke našega Stvoritelja. U toj vjeri, mi se u tišini i molitvi opraštamo od žrtava Hude jame, u nadi da su se u trenucima patnje, boli i usamljenosti predali u ruke Božje i sada gledaju Njegovo lice. Gledati Lice Božje, naći se u Njegovu zagrljaju to je ono što čovjeka tješi i umiruje. Svi smo danas ispunjeni nadom i utjehom. Da bi nam Sin Božji pokazao da smrt nije kraj, i sam je legao u grob. Njegovo tijelo je počelo trunuti, ali Božja snaga, Božja ljubav je otkinula pečat smrti i odmaknula kamen koji je bio postavljen na ulazu u Isusov grob. Isus živi, pokazao se kao pobjednik nad smrću, da bi svima nama dao nadu da smrt ne pobjeđuje. Drage žrtve Hude jame i vi ste pobijedili smrt. Zazovite Božji blagoslov na nas da bi bili sposobni živjeti u vjeri u povjerenju u Boga, jer u Njemu nije podjela, već smo svi dio jednoga velikoga zajedništva".

Pokopu žrtava iz Hude jame nazočili su, uz druge hrvatske političare, predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov s izaslanstvom Hrvatskoga sabora koje su činili potpredsjednici Željko Reiner i Milijan Brkić te zastupnici Nikola Grmoja, Marko Sladoljev, Miro Bulj i Miro Kovač, te predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković i njezin potpredsjednik Davor Ivo Stier.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović odala je počast žrtvama masovne grobnice Huda jama u Spomen parku Dobrava u prijepodnevnim satima.

Tagged under