Hrvatske crkve njemu u čast iseljenici podigoše diljem svijeta

Svojim svećeničkim i redovničkim služenjem uspješno je ostvario ideal svetosti, već u 14. stoljeću pruživši ruku prijateljstva islamskom svijetu

Sveti Nikola Tavelić bio je franjevac, misionar i mučenik. Potomak je stare hrvatske plemićke obitelji Tavelić. U franjevački red stupio je u Bribiru, a teologiju i filozofiju studirao je u Zadru i Splitu. Godine 1365. u Italiji je zaređen za svećenika.

Najprije djeluje kao misionar u Bosni, gdje vladaju krvavi obračuni i širi se bogumilsko krivovjerje. Ondje svjedoči evanđelje, obraća ljude i služi puku punih 12 godina. Zahvaljujući djelovanju franjevaca tog doba, u Bosni je tada obraćeno oko 50 tisuća bogumila. Godine 1383. napušta bosanska prostranstva i odlučuje umjesto bogumila obraćati Saracene. S fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonne (Francuska) i fra Stjepanom iz Cunea (Italija) odlazi u Svetu Zemlju.

U Palestini boravi u samostanu na Sionu, gdje mu pomaže iskustvo susreta s islamom te uči arapski jezik i obilazi sveta mjesta. Jednom prigodom tako je pošao s družinom do islamskog vjerskog službenika u Omarovoj džamiji u Jeruzalemu, s namjerom da ga uvjeri u ispravnost kršćanske vjere. Kadiju je to razbjesnilo, na što im je zaprijetio smrću. Međutim, to ih nije pokolebalo pa su osuđeni na smrt. Svjetina ih je zlostavljala tri dana nakon čega su mačevima sasječeni i bačeni na lomaču.

Svojim svećeničkim i redovničkim služenjem uspješno je ostvario ideal svetosti već u 14. stoljeću pruživši ruku prijateljstva islamskom svijetu. Nikolu su slavili kao sveca i mučenika u Franjevačkom redu, a posebno u rodnom Šibeniku.

Papa Leon XIII. 1889. godine odobrio je njegovo štovanje, proglasivši ga blaženim, a Pavao VI. svečano je proglasio svecima Nikolu i njegove istomišljenike iz Italije i Francuske, 1970. u Vatikanu, u prisutnosti više od 20 tisuća Hrvata iz domovine i sa svih strana svijeta.

Zaštitnik je hrvatskog naroda, a blagdan se slavi 14. studenoga. U njegovu čast izgrađene su brojne crkve diljem Hrvatske i inozemstva, a najznačajnije su: crkve u Banjevcima, Cerovcu, Lišanima, Perkoviću, Splitu, Vinjanima, Zagrebu i Županji te u inozemstvu crkva u Hurlinghamu (Argentina), Montrealu (Kanada) te u Melbourneu i Sydneyu (Australija).

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Tagged under