Ljubav i zajedništvo temeljne su vrijednosti naše vjere

Ovih ljetnih dana vruće je na sve strane: i fizički i figurativno. I dok ćemo se upravo oko dana izlaženja ovoga broja naše rubrike na liturgijskim slavljima prisjećati i moliti svetcima zaštitnicima Europe i europskih naroda – sv. Benediktu iz Nursije, svetoj braći Ćirilu i Metodu i drugima – koji spajaju europske istočne i zapadne narode, u nekim se zemljama i glavama ponovno javlja svojevrsna želja za »razjedinjavanjem« zajednice europskih naroda. Stoga vam u ovom broju u nekoliko tema predstavljamo upravo svete europske zaštitnike, ali i razmišljamo o tome što bismo i na koji bismo način i mi, mladi kršćani, mogli pridonijeti europskomu jedinstvu. Nudimo vam i svojevrstan »recept« – ljubav i molitvu – i želimo vam ugodno čitanje i razmišljanje o vrjednotama koje želimo i moramo promicati u svojim društvima, a kojima su nas naučili mnogi koji su živjeli i u ono vrijeme kada Europa nije mogla slobodno disati s oba plućna krila, ali ipak nije zaboravila svoj kršćanski identitet.

Povratak kršćanstvu i ljubavi

Kršćanstvo doista jest jedan od temelja Europe. Stari Kontinent svoju povijest čvrsto veže uz kršćanstvo i vjeru u Krista. Neosporno je da su arhitektura i kulturna baština europskoga kontinenta oduvijek nalazile inspiraciju u religiji. Osim kulturnih i materijalnih dobara, koja su pokazatelj snage i utjecaja kršćanstva, postoje i oni nematerijalni, ali itekako čvrsti dokazi koji daju naslutiti koliko je kršćanstvo bilo važno i snažno u povijesti Europe. Ona je mjesto na kojem su se javljali novi redovi i redovnici, brojni svetci i mučenici koji su svoju vjeru živjeli čitavim bićem. Za vjeru se živjelo i umiralo. Upravo požrtvovnost i svjedočenje vjere dovelo je do toga da je kršćanstvo proželo cijeli kontinent i zahvatilo sve sfere života.

Ista ta Europa, a tako i Hrvatska, danas svjedoči jednoj novoj eri. S jedne strane govori se o toleranciji i prihvaćanju različitosti, a s druge strane Crkva i religija na brojne se načine nastoje isključiti i utišati. Osim sve glasnije želje za sekularizacijom i isključivanjem Crkve iz društvenoga života, čini se kao da ponegdje kršćanstvo i na druge načine gubi, ako se to može tako reći, svoju »popularnost« među širim masama. Politika, koja se uvlači ne samo u Europu, već i u ostatak modernog svijeta, nastoji ljude okrenuti njima samima. Dok pojedinci postaju robovi posla i kapitala, svoju su duhovnost sasvim zapustili i udaljili se od bližnjih i od Boga. Došlo je i do zatvorenosti životu, što se može naslutiti već i iz demografske slike Europe. Sve je manji broj djece, a oni stari i nemoćni ostaju prepušteni sebi samima. Upravo je to najsnažnija slika koja govori koliko se zaboravilo na one vrjednote kojima uči kršćanstvo: otvorenost životu, pomoć bližnjemu, spremnost na žrtvu, solidarnost ...

Sve današnje »tolerancije i prihvaćanja« ne mogu unaprijediti društvo ako u njemu nije prisutna ljubav. Ljubav je ono najvažnije što kršćanstvo nudi, a na što je Europa pomalo zaboravila. Ljubav koja je bezuvjetna, koja se dade prepoznati u svakoj izgovorenoj riječi, djelovanju te otvorenosti drugomu i životu. Na kraju, samo je ona ta koja svijet može »dovesti u red«, jer upravo »ljubav sve pobjeđuje«.

Cijeli članak možete pročitati u on-line izdanju Glasa Koncila, kao i u novome broju tiskanog izdanja, dostupnog u župama diljem Hrvatske.

 

 

loading...
Osmrtnice ba

Zanima te i ovo?
Nakon 10 sinova dobili dugo željenu kćer: Bila je trudna ukupno 8 godina
22. Rujan 2019.
Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo i prilagodili sustav oglašavanja. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam Odbijam