Kako je crna kuga promijenila molitvu Zdravomarijo

Kršćani su dodali „ moli za nas grješnike sada i na času smrti naše” usred pandemije crne kuge.

Molitva „Zdravo Marijo” koju su kršćani stoljećima molili sastoji se od dva glavna dijela. Prvi dio molitve proizašao je iz Navještenja, kada je anđeo Gabriel pozdravio Mariju riječima: „Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!” (Luka 1:28) Sljedeći dio molitve uzet je iz Pohoda, kada je Elizabeta pozdravila Mariju riječima: „Blagoslovljena ti među ženama, i blagoslovljen plod utrobe tvoje” (Luka 1:42)

U početku je molitva bila poznata kao „Pozdrav Blaženoj Djevici”, a sastojala su se samo od dvaju spojenih stihova. Međutim, tijekom crne kuge (poznate i kao „Crna smrt”) molitva se dalje razvila te je dodan drugi dio, piše Aleteia.

Postoji skrivena molitva u zadnjem dijelu „Zdravo Marije”

Drugi dio („Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grješnike sada i na času smrti naše.”) mnogi smatraju dodanim tijekom pandemije kuge tražeći zaštitu Blažene Djevice Marije od smrtonosne bolesti.

Sluga Božji Fulton J. Sheen objašnjava ovo porijeklo u svojoj knjizi Prva ljubav svijeta.

Budući da se nadovezuju dva odlučujuća trenutka života: „sada” i „na času smrti naše”, to upućuje na spontani vapaj ljudi kada se nađu u velikoj opasnosti. Crna smrt, koja je opustošila cijelu Europu i uništila jednu trećinu njezine populacije, potaknula je vjernike da zazivaju Majku Božju kako bi ih zaštitila u vremenu kad su sadašnji trenutak i trenutak smrt bili gotovo jedno.

Stručnjak za marijansku pobožnost, otac Donald H. Calloway potvrdio je ovaj zaključak u svojoj knjizi Prvaci krunice u kojoj objašnjava kako se „Nakon crne smrti druga polovica Zdravo Marije počela pojavljivati u brevijarima redovničkih zajednica, posebno u mercedarijanaca, kamaldoljana i franjevaca … narodu 14. stoljeća bila je potrebna „nadom ispunjena” dimenzija druge polovice molitve Zdravo Marije”.

Molitva je u ovom sumornom vremenu u Europi poprimila različite oblike, ali je službeno priznata nakon objave Katekizma Tridentskog sabora, a cjelovita molitva potom je uvrštena u rimski brevijar 1568. godine.

Kršćani su se u vrijeme velikih patnji uvijek obraćali Bogu i svetimakoji su mu najbliži, u nadi da će svojem narodom donijeti olakšanje.

Prevela Magda Ivanov|medjugorje-info.com

Označeno u