Nadbiskup Henryk Hoser: Crkva će naći rješenje za Međugorje koje će sve zadovoljiti

Posebni Papin izaslanik za Međugorje nadbiskup varšavsko-praški Henryk Hoser sutra završava prvi dio svoje misije.

U Međugorju je proveo nekoliko dana, a ne isključuje mogućnost da će se tu vratiti prije predavanja konačnog izvješća papi Franji, što je predviđeno za lipanj. Podsjetimo, njegov boravak u Međugorju ima za cilj ispitati pastoralnu situaciju u tom mjestu, kako je i on sam to više puta ponovio.

Tijekom boravka razgovarao je sa svim, recimo to tako, "zainteresiranim stranama". Susreo se s biskupom mostarsko-duvanjskim Ratkom Perićem, ali i vidiocima u Međugorju, odnosno, kako on to sam definira - "osobama koje su doživjele ukazanje čija autentičnost još nije potvrđena".

Njegov boravak u Međugorju, nema sumnje, izazvao je puno radosti u tom mjestu, kao što smo mogli vidjeti ovih dana u medijima. To je i očekivano - Hoser je prvi izaslanik Svete Stolice još tamo od 1981. i početka zbivanja u Međugorju. Pojedini mediji pomalo ishitreno tvrde kako je njegova misija nesumnjivo najava pozitivnog ishoda rada posebnog povjerenstva Svete Stolice koje treba dati pravorijek o ukazanjima. Hoser u ovom razgovoru ipak "spušta loptu na zemlju". Ono što je doista nesumnjivo, a to je nadbiskup i rekao, jest da je svjestan "ogromnih duhovnih plodova Međugorja".

Portal bitno.net imao je prigodu da kao jedini medij u Hrvatskoj, a koliko nam je poznato i na svijetu, obavi individualni razgovor s nadbiskupom povodom završetka prvoga dijela njegove misije.

Zahvaljujemo Barbari Andrijanić na pomoći u realizaciji ovoga teksta.

- Kao što ste već nekoliko puta istaknuli, Vaša je glavna zadaća bila ispitati pastoralne potrebe hodočasnika i načine odgovora na njih. Nakon ovih nekoliko dana provedenih u Međugorju – kakvi su Vaši dojmovi?

Pastoralna situacija u Međugorju čini mi se jako izgrađena. Ona je svakako i zahtjevna jer tijekom godina kroz ovo mjesto je prolazio sve veći i veći broj hodočasnika na čije je pastoralne potrebe trebalo odgovoriti. Lokalna pastoralna zajednica to je i činila, u mjerama svojih mogućnosti.

U ovom trenutku sve forme pastoralne skrbi nazočne su u Međugorju i mislim da su kvalitetne. Prije svega, mislim na liturgiju koja je slavljena u skladu sa svim crkvenim propisima. Također, i druge, kako ih zovemo paraliturgijske pobožnosti, poput Križnog puta. Važan je čimbenik i klanjanje pred Presvetim sakramentom, pobožnost koja izražava vjeru vjernika u stvarnu prisutnost Isusa Krista u euharistiji. Klanjanje je važan element hodočašća u Međugorje.
Nadalje, još jedan bitan element ovdašnje pastoralne situacije jest i formacija i prenošenje Božje riječi. Puno je različitih formi te duhovne formacije, bilo kroz kateheze, bilo kroz homilije koje se ovdje oglašavaju, bilo kroz česte i međusobno različite seminare koji su nekad općeniti, a nekad usmjereni na određene populacije i profesije, primjerice na medicinsku struku. Organiziraju se i duhovne obnove, primjerice u Kući mira svaki tjedan održava se duhovna obnova. Dakle, odgovara se na pastoralne potrebe i to na različite načine.

Najvećim i najvažnijim fenomenom ipak mi se čini sakrament ispovijedi. Trenutačna nazočnost svećenika jedva da je dovoljna zadovoljiti potrebe vjernika, što je slučaj i u drugim svetištima na svijetu. Svjedočanstva ispovjednika i samih vjernika govore o jako dubokim ispovijedima, ispovijedima koja donose snažna iskustva obraćenja. I čini mi se da je to nešto karakteristično upravo za Međugorje.

- Jeste li očekivali takvu situaciju u pogledu pastorala?

Nisam imao nikakvih očekivanja niti preduvjerenja. Naprosto sam došao kako bih ustvrdio što se ovdje događa, bez nekakvih koncepata koje sam formirao unaprijed. A ovo što vidim jest da je ovo mjesto jedno od važnijih mjesta Marijina kulta na svijetu, s 2 i pol milijuna hodočasnika godišnje i to iz osamdesetak raznih zemalja. Hodočasnici dolaze iz svih krajeva svijeta i taj međunarodni karakter također je važan za Međugorje.

Cijeli intervju pročitajte OVDJE