Već dugo nisam ovako iščekivala najnoviju Gospinu poruku koju daje svakog 25. dana u mjesecu. Kao i uvijek, trebala mi je Njezina riječ da mi pojasni što to sad konkretno Bog od mene želi, da mi pojasni one slutnje i ona previranja koje osjećam u srcu. I poruka je stigla. Kratka i s konkretnim uputama.
Interesantno je kako veljača i liturgijski započinje blagdanima koji promiču život. Ali nažalost, ove se godine veljača otvorila sa puno zbrke. Donijele su je ružne vijesti glasonoša smrti koji s naslovnica novina vrište o tome kako se kako u nas, tako i u svijetu, mijenjaju zakoni o pobačaju.
Kolika je ljepota i razigranost u svjetlima lampica okićenih kuća, drveća i jelki, dok u noći probijaju tamu i označavaju iščekivanje Božića i Nove godine, tolika je i tuga kad ovo iščekivanje prođe i ovi ukrasi postanu beživotne žice u sivilu svakodnevice.
Što je Božić? Hrvatska riječ Božić zapravo je umanjenica riječi Bog, koja je potom preuzeta kao naziv blagdana te označava da se na taj dan rodio mali Bog − Isus.
Približavajući se 18. obljetnici smrti fra Slavka Barbarića, malo dublje i češće promišljamo o svemu onome o čemu nas je on učio u svojim knjigama, ali ponajviše svojim primjerom i životom.
Svjedoci smo jednog tužnog vremena. Zemlja nam se prazni ljudima. Svi odlaze. Slavonske pašnjake nema tko obrađivati, a evo i hercegovački krš ostaje pust: šipci izumiru jer tamo gdje nema ljudi, ne rađaju ni šipci. Katoličke krajeve u kojima se odvajkada glasalo zvono sa zvonika, zamjenjuje nerazumljiva vika s bogatih minareta.
U Evanđelju 3. Uskrsne nedjelje čut ćemo kako apostoli nisu mogli razumjeti što Isus radi i govori sve dok im On nije OTVORIO PAMET DA RAZUMIJU PISMA (usp. Lk 24, 35-48) Što nam to govori?
Prema odluci Ujedinjenih naroda, svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja. Ove godine 2. travanj će već biti jubilarni 10. Svjetski dan svjesnosti o autizmu, obilježen pod motom „Rušimo zajedno barijere autizma – izgradimo pristupačno društvo!”
Poprilično sam se iznenadila neki dan otkrivši kako su nas raspodijelili u generacijske kategorije. Dobili smo vremenske odrednice, najvažnija obilježja i glavne predstavnike. Tako danas, prema tim društvenim istraživanjima, u modernom svijetu navodno živi šest definiranih generacija. Navest ću njihove najvažnije karakteristike iako većina podataka dolazi iz istraživanja koja su rađena u Americi i Australiji, a manje u Evropi.
