Drvo badnjak i pučki običaji

Badnjak po svojem bogatstvu pučkih i crkvenih običaja zaslužuje veoma značajno mjesto, a unutar njih običaji vezani uz drvo badnjak također pokazuju veliko bogatstvo.

Iako se običaji vezani uz to drvo podosta razlikuju od kraja do kraja, ipak se mogu uočiti neki elementi koji prevladavaju.

U mnogim bi se krajevima, naime, rano ujutro ili tijekom dana na Badnjak otišlo u šumu usjeći podeblju hrastovu, cerovu ili neku drugu granu (u primorskim krajevima uglavnom maslinovu), a koja bi obično bila dugačka jedan do dva metra i koja bi se po povratku kući naslonila na strehu ili pored ulaznih kućnih vrata. Potom bi se ukrašavala npr. bršljanovim ili lovorovim grančicama i urezivao na njoj križ, a djeca su znala obilaziti od kuće do kuće i procjenjivati čiji je badnjak najljepši.

Navečer bi se badnjak svečano unosio u kuću, te stavljao na vatru na ognjištu. Pri tome bi cijela obitelj molila, badnjak bi se škropio blagoslovljenom vodom, a potom i posipao vinom, žitom, kukuruzom, slamom itd., kao znak molbe ukućana Bogu da im blagoslovi urode i podari blagoslov i zdravlje. Međusobno nazdravljanje vinom i rakijom svih ukućana, kao i susjeda kada bi se išlo u čestitare, pratilo je te svečane običaje, a pri tome bi se nazdravljalo ovim ili sličnim riječima: Na dobro vam došla Badnja večer i porođenje Isusovo, na što bi ostali uzvraćali: I s tobom zajedno! Bog ti dao zdravlje.

Često bi se badnjak znao položiti na oganj tako da samo pomalo tinja, kako bi dogorijevao danima, a ponegdje bi to trajalo i do Nove Godine. Time se htjela pokazati vrijednost i cjelovitost božićnog vremena i njegova značenja.

U mnogim je krajevima postojao običaj da se unose i pale tri badnjaka (obično tri klade), koja su simbolizirala Presveto Trojstvo, a ponegdje je postojao običaj da se ispod njih stavi još jedna klada, tzv. podložnjak, koji je simbolizirao Crkvu. Uz badnjak bi se obično u kuću unijela i slama te prostrla posebno ispod stola, kao znak dobrodošlice Novorođenom Isusu.

Iako je u tim starim običajima bilo i praznovjernih elemenata, ipak valja istaknuti kako je obiteljska molitva i međusobna povezanost svih ukućana i susjeda ono što treba posebno naglasiti, uz ljepotu i mnogih drugih pučkih i crkvenih običaja na Badnjak, koji su jasno pokazivali radost i iščekivanje rođenja Malog Boga.

Snježana Majdandžić-Gladić/vjeraidjela.com

Označeno u