Međugorje: „Noć svjedoka“ – molitva i podsjećanje na progonjene kršćane

I Međugorje će u nedjelju 24. rujna uz Sarajevo (katedrala Presvetog Srca Isusova - 21. rujna), Kotor, Crna Gora (22. rujna) i Dubrovnik, Hrvatska (23. rujna) biti mjesto domaćin prve na ovim prostorima „NOĆI SVJEDOKA“ – večeri molitve i bdijenja za sve progonjene kršćane u svijetu.

Ovaj se molitveni događaj u svijetu, u različitim zemljama, održava već 10 godina. Zadnji je bio u ožujku 2018. u crkvi Notre Dame u Parizu.

Program molitvenog bdijenja u Međugorju obuhvaća: misno slavlje koje predvodi nadbiskup mons. Henryk Hoser u 18,00 sati u župnoj crkvi sv. Jakova te molitveno bdijenje od 20.30 – 22,00 sata u dvorani Ivana Pavla II.

U povodu ove molitvene večeri prenosimo razgovor koji je Lidija Pavlović-Grgić s portala www.nedjelja.ba imala sa koordinatoricom "Noći svjedoka" Sabrinom Čović Radojičić.

Sabrina Čović Radojičić rođena je u Osijeku 1966. Odrasla je i školovala se u Parizu, s čestim boravcima u SAD-u. Osnivačica je nakladne kuće Sakramento i Centra za mir sa sjedištem u Međugorju te s mons. André-Josephom Léonardom, nadbiskupom emeritusom Malines-Bruxellesa, suosnivačica ekumenskog pokreta za ozdravljenje čovječanstva Maranatha-Conversion, kao i voditeljica njegove podružnice u BiH. Autorica je niza knjiga u ediciji Razgovora te autobiografije Željela sam pomoći Nebu da spasi svijet, zato sam organizirala putovanja. Već dugi niz godina organizira hodočašća, a opisu njezina životnog poziva doprinijeli su česta putovanja po svijetu i kontakti s ljudima u cilju nesebičnog djelovanja za kršćanske vrijednosti i zajedničku dobrobit koja iz njih proistječe. U suradnji s Marcom Fromagerom, predsjednikom francuskog ogranka zaklade papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji, organizira prvu Noć svjedoka na ovim prostorima koja će se održati u četiri grada od 21. do 24. rujna.

Za početak nam pojasnite što je to „Noć svjedoka“ i koji je cilj tog molitvenog sadržaja?

Noć svjedoka je događaj koji Pomoć Crkvi u nevolji već tradicionalno organizira diljem svijeta, a poziva na molitvu za progonjene kršćane, odnosno one koji daju svoj život za Krista. Cilj je molitva i podsjećanje na žrtve progona i ubijanja, odnosno mučenike čija se nova imena, nažalost, svake godine objavljuju u tzv. martirologiju, popisu ubijenih svećenika i vjernika-laika.

U okviru programa koji obično traje oko sat i pol vremena mogu se čuti svjedočanstva onih koji žive na područjima gdje se takvi zastrašujući progoni događaju ili su ih sami preživjeli. U tom je smislu cilj i slušati aktivno i u mislima se povezati s onima koji su svoje živote dali za Krista, te osvijestiti potrebu zajedničke molitve i osobnog djelovanja protiv zla koje i na taj način narušava srž crkvenog jedinstva.

Uskoro se Noć svjedoka događa i na našim prostorima. Kako je došlo do organizacije tog programa i tko će sve sudjelovati u molitvi u Sarajevu i drugdje?

Do ideje da se Noć svjedoka održi i na ovim prostorima došlo je slijedom suradnje i osobnog prijateljstva s Marcom Fromagerom koji je predsjednik francuskog ogranka papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, urednik časopisa Crkva u svijetu i autor nekoliko knjiga, od kojih smo u našoj izdavačkoj kući na hrvatski jezik preveli knjigu Ratovi, nafta i radikalizam, koja nosi upečatljiv podnaslov Istočni kršćani stjerani u stupicu, a koja će biti dostupna i u mjestima gdje će se Noć svjedoka održati.
On je jako dobro upoznat sa stanjem na Bliskom istoku, budući da je tamo vrlo često boravio u okviru svog djelovanja u Zakladi. Njemu je osobno bilo stalo da se ovaj susret dogodi i na našim prostorima, a u ovom slučaju u Sarajevu 21. rujna, Kotoru 22. rujna, Dubrovniku 23. rujna i Međugorju 24. rujna. Budući da me je dirnula i potaknula njegova požrtvovanost i želja da se pomogne ljudima na ovim, nazvat ćemo ih, poslijeratnim prostorima, koji su često prisiljeni još uvijek se osjećati kao ugrožena manjina tamo gdje su rođeni, kao suosnivačica pokreta Maranatha zauzela sam i angažirala u organizaciji.
Vodim se načelom da se uvijek netko treba prvi zauzeti, odvojiti vrijeme, započeti i ostvariti ovako važne susrete. Svakako ćemo se nastaviti s Noći svjedoka te se nadamo sljedeći put uključiti i druge gradove kao što su Zagreb i Beograd.

Što obuhvaća molitveni program?

Program je meditativnog karaktera, usmjeren na molitvu za stradale, pjevanje prikladnih pjesama i slušanje važnih svjedočenja svjedoka o stanju na prostorima gdje žive i iskustvima koja su proživjeli. Sadržaj je uvijek potresan za one koji sudjeluju upravo zato što se u središte stavljaju osobe koje su mučenici, ali ne anonimni nego s konkretnim imenima i okolnostima stradanja. Fokus je na skidanju vela anonimnosti s ljudi iz vijesti koje i mi često čujemo, ali ne obraćamo pozornost na njih jer se ne govori o tome tko su ti ljudi zapravo i kako su stradali.

Uz molitvu nazočni će čuti i svjedočanstva inozemnih gostiju. Možete li nam ih ukratko predstaviti?

Fra Kirill Gorbunov, rođen je u Moskvi, u bivšem Sovjetskom Savezu, 1973. u ateističkoj obitelji. Katoličkoj Crkvi se pridružio 1991., u 17. godini, nakon sudjelovanja na Svjetskom danu mladih u Czestohowi u Poljskoj. Radio je kao novinar i urednik u Ruskom katoličkom glasilu i radiju, a potom kao savjetnik u Centru za odvikavanje od droga. Nakon završetka studija na Katoličkom sjemeništu u Sankt-Peterburgu, zaređen je 2010. za svećenika. Od 2009. do 2017. radio je kao direktor za odnose s javnošću nadbiskupije Majke Božje u Moskvi. Od 2017. obavlja dužnost generalnog vikara biskupije. Svoju odlučnost i zalaganje iskazuje u teškim uvjetima u kojima se nalazi Katolička Crkva u Rusiji, a posebice je poznat po djelovanju na području ekumenizma.

Sestra Houda Fadoul rođena je 1964. u Damasku. Na Sveučilištu u Damasku stekla je diplomu poljoprivrednog inženjera. Redovnički život započinje 1993. od 2002. do 2007. studirala je na papinskom sveučilištu Gregoriana. Na istom sveučilištu stekla je licenciju iz duhovnosti 2012. Obavlja dužnost poglavarice samostana Deir Mar Musa Al-Habashi u Siriji. Svoju je hrabrost i opredijeljenost za kršćanske vrijednosti pokazala posebice u teškim ratnim uvjetima, kada je pomagala svim ljudima, bez obzira na vjersku pripadnost. Aktivna je na području međureligijskog dijaloga.

Marc Fromager rođen je 1968. u Nouméi (Nova Kaledonija). Od 2005. voditelj je francuskog ogranka međunarodne papinske zaklade Pomoć crkvi u nevolji (AED). Glavni je urednik časopisa Crkva u svijetu. U okviru svojih putovanja diljem svijeta u organizaciji AED-a, često je boravio na Bliskom istoku te tako temeljito upoznao aktualno stanje na licu mjesta. Organizator je poznatog događaja u Francuskoj Noć svjedoka koji poziva na molitvu za progonjene kršćane diljem svijeta, odnosno one koji daju svoj život za Krista. Autor je nekoliko zapaženih djela, od kojih je knjiga Ratovi, nafta i radikalizam (Istočni kršćani stjerani u stupicu) dobila prestižnu nagradu za ratnu književnost La plume et l'épée. Zadnju je knjigu objavio 2017. a nosi naslov Prenosimo srž stvari. Suradnik je na nekoliko radiopostaja, kao i priznati predavač.

Sabrina Čović Radojičić, mons. André Léonard, nadbiskup Bruxellesa u mirovini, i koptski svećenik Abba Athanasios

Zasigurno ovaj događaj ima posebnu težinu u zemlji koja još osjeća teško breme ratnih devedesetih. Vaš komentar?

To jeste bio jedan od glavnih motiva Marca Fromagera da se ovdje Noć svjedoka organizira. On je jako dobro upoznat s našom situacijom i, premda se ne može uspoređivati s onom na, primjerice, Bliskom istoku, naša je Crkva i dalje u potrebi jer ljudi nakon onoga što su proživjeli često odlaze sa svojih ognjišta upravo zbog toga što se osjećaju ugroženo ako su manjina. Taj osjećaj straha za goli život još uvijek je prisutan i potrebno je sve učiniti i pomoći kako bi se otklonio. Dovoljno je prisjetiti se 66 hercegovačkih franjevaca koji su ubijeni tijekom i nakon II. svjetskog rata. Rane okrutnih stradanja iz zadnjeg rata još uvijek nisu zacijeljene. Takve činjenice ostavljaju tragove u kolektivnoj svijesti.

Otkad se ovaj pothvat provodi i kako se došlo na ideju za njegovo pokretanje?

Prije 10-ak godina, oni koji su okupljeni u francuskom ogranku Pomoći Crkvi u nevolji uočili su da ljude jako zanima znati nešto više o onima koji su mučenici danas i potrebama Crkve u svijetu. Tada su prvi put organizirali konkretne susrete vjernika, donatora i svih koji se žele informirati. Protok informacija u tom je smislu doista zapanjujuće blokiran, jer mnogi ne znaju da u Egiptu, primjerice, ljude ubijaju samo zato što su krenuli na hodočašće ili u nekoj drugoj zemlji zato što se ne žele odreći svoje vjere. Negdje je to isključiva mržnja prema onome tko je „drukčiji“, kao što je ubojica jednoga koptskog svećenika izjavio da ga je morao ubiti jer ga je bijes obuzeo čim je svećenika vidio u njegovoj odori. U Južnoj Americi imaju pak često neke druge, ali jednako okrutne, razloge. Mučeništvo svećenika, redovnika i vjernika je sveprisutno i ne smijemo ignorirati martirologije koji su svake godine sve duži.

Kakva je suradnja s lokalnim predstavnicima Crkve u mjestima održavanja molitvene akcije? Kakav je odziv na molitvu?

U Francuskoj gdje živim je, primjerice, Noć svjedoka već prerasla u tradiciju i odaziv je uvijek jako velik. Francuski AED također prikuplja čak trećinu ukupnih sredstava zaklade Pomoć Crkvi u nevolji.
No, moram istaknuti da smo trenutno dirnuti ovdašnjim srdačnim prijemom i željom za suradnjom svuda gdje smo ovaj put susret organizirali. Svi su jako savjesno obavili svoj dio posla, svjesni važnosti ovog događaja, i ovako im se putem još jednom zahvaljujem. Nadamo se što većem posjetu vjernika u svim crkvama koje ćemo posjetiti s našim sudionicima.

Koji su plodovi „Noći svjedoka“?

Svuda gdje je dosad organizirana, Noć svjedoka je probudila svijest o stvarnosti vremena i prostora u kojem živimo, osjećaj suosjećanja i želju za osobnim angažmanom i doniranjem za potrebite, ne samo u materijalnom nego i u duhovnom smislu – primjerice, mladi budu potaknuti „donirati“ vlastito vrijeme za pomoć misijama po svijetu. U tom smislu treba također istaknuti da Pomoć Crkvi u nevolji najveći dio novca donira svećenicima po svijetu za pokrivanje njihovih konkretnih potreba u djelovanju – od bicikla za časnu sestru koja obilazi bolesnike po Indiji do džipa za svećenika koji obilazi 100 km da bi održao svetu misu u udaljenom mjestu svoje biskupije u nekoj afričkoj zemlji. Dakle, ne radi se samo o angažmanu za progonjene i mučene, što je istaknuto u Noći svjedoka, nego i za evangelizaciju. Potrebno je istaknuti da se najveći dio materijalnih sredstava ulaže u sjemeništa, kao primjerice u Africi ili Indiji, gdje je Crkva vrlo dinamična za razliku od europske u kojoj vlada trend deficita svećeničkih poziva.

Zašto bi bilo dobro priključiti se ovom programu?

Pomoć Crkvi u nevolji je zaklada papinskog prava, kao što sam već rekla, ali i omiljena zaklada pape Franje upravo zato što se bori za život protiv smrti i osviještenje svih nas da ne možemo sjediti udobno u foteljama jer se nečije trpljenje i muka odnosi na nekoga drugoga jer to sutra može biti netko nama blizak ili sami mi, kao što su ljudi s ovih prostora iskusili tijekom zadnjih ratnih sukoba, odnosno agresije. Budući da naša udruga Maranatha i na ovaj način pokušava surađivati s ovdašnjom Crkvom, beskrajno smo zahvalni kardinalu Puljiću i biskupima te se radujemo njihovoj prisutnosti u ovoj noći sjećanja na sve pobijene i progonjene.

Također se nadamo da će ovaj događaj uspjeti prerasti u tradiciju koja će se redovito odvijati i u drugim gradovima na ovim prostorima. Stoga pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže i osobno osvijeste probleme s kojima smo kao kršćani danas suočeni, jer i mi smo svjedoci od kojih Bog ne očekuje šutnju.

noc-svjedoka.jpg