Uskrsla generacija

Poprilično sam se iznenadila neki dan otkrivši kako su nas raspodijelili u generacijske kategorije. Dobili smo vremenske odrednice, najvažnija obilježja i glavne predstavnike. Tako danas, prema tim društvenim istraživanjima, u modernom svijetu navodno živi šest definiranih generacija. Navest ću njihove najvažnije karakteristike iako većina podataka dolazi iz istraživanja koja su rađena u Americi i Australiji, a manje u Evropi.

1.) SJAJNA GENERACIJA (The Greatest Generation): rođeni između 1901. – 1924. Pripadnici ove generacije iskusili su Veliku depresiju i posljedice II. Svjetskog rada u odrasloj dobi. Odrasli su bez modernih pomagala poput hladnjaka, struje i klima uređaja i sjećaju se života bez aviona, radija i TV.

2.) TIHA GENERACIJA (The Silent Generation): to su oni rođeni između 1924. – 1945. Generacija džeza, svinga, Franka Sinatre, Prohujalog s vihorom i Mickey Mausa. Govorimo o predfeminističkom vremenu, ženama domaćicama i muškarcima koji su imali doživotna radna mjesta. Djeca koja su odrastala u to doba morala su teško raditi i biti tiha, jer je opće mišljenje bilo da se djeca trebaju vidjeti, ali ne i čuti. Vrijeme je to i društvenih vođa poput Martina Luthera Kinga, Jr., Malcolma X i Roberta F. Kennedya, ili umjetnika Andya Warhola, Clinta Eastwooda, Boba Dylana, Johna Lennona, Ray Charlesa, Jimi Hendrixa.

3.) GENERACIJA „BABY BUM“ (Baby Boomers Generation): je generacija rođenih između 1946. – 1964. nakon što su se njihovi očevi vratili iz II Svjetskog rata, pa je nastupilo naglo povećanje novorođenih beba i u Americi i u Engleskoj. To je hipijevska generacija te generacija Vijetnamskog rata, generacija Rock and Rolla, Elvisa, Beatlesa, Woodstocka, minisukanja i barbika. To je prva generacija TV prijemnika i vrijeme prvih razvoda u kojem je razvod postao prihvaćen i toleriran u društvu.

4.) GENERACIJA X (Generation X): je generacija rođenih između 1965. – 1980. To su djeca koja su odrastala s „ključem od kuće oko vrata“, s mudrošću ulice, pomalo izolirani, često s rastavljenim roditeljima ili roditeljima previše zauzetim svojim karijerama. Mnogi su započeli školovanje bez računala u školi, a zatim su prisustvovali njihovom uvođenju u srednjoj školi ili fakultetu. Društvo i pojedinca počinju promatrati kroz jednokratnu upotrebu. Kasnije sklapaju brak (obično nakon predbračnog zajedničkog života) i brzo se razvode pa je među njima mnogo samohranih roditelja.
Kasnija Generacija X naziva se i MTV generacija. Oni su doživjeli pojavu glazbenih videospotva, new wave i elektronske glazbe, glam rocka, heavy metala, punka, grungea i hip-hopa. To je Nirvana, U2, Madonna, poderane traperice, prve velike serija poput Prijatelja i Beverly Hillsa. Oni su PC generacija. Navezani su na označenu i markiranu robu. Obično su u velikim dugovima na bankovnim računima i kreditnim karticama. Mogu se definirati kao „potrošači“ i „digitalni imigranti“.

5.) GENERACIJA Y (GENERATION Y or MILLENNIALS). Za generaciju Y, ili skraćeno Gen Y, u anglosaksonskom svijetu se koriste i nazivi Millennials, Net Generation, Echo Boomers, iGeneration i Google generation, dok se kod nas koriste nazivi Internet generacija, net generacija, generacija Y i cyber generacija. Rođeni su uglavnom početkom 1980. –tih i do 2000. godine. Poznati su kao sofisticirani, tehnološki mudri i imuni na većinu tradicionalnih marketinških i prodajnih shema, jer su sve već vidjeli i već svemu bili izloženi od ranog djetinjstva. Američki sociolog Kathleen Shaputis naziva Millennialse i „Petar Pan generacijom“, zbog uočene tendencije da odgađaju poduzimanje zrelih koraka u odrasloj dobi (kao što su samostalno stanovanje tj. odvajanje od roditelja, karijera i brak). Prema Goldman Sachs istraživanju Millennials su odrastali u vrijeme tehnoloških promjena, globalizacije i gospodarskih poremećaja što im je usadilo različit model ponašanja i različita iskustava od njihovih roditelja. Oni su ujedno i prva generacija „digitalnih urođenika“ (digital natives), a njihova sklonost tehnici oblikuje i način njihova kupovanja. Oni se koriste brzim internetskim pristupom uspoređivanja cijena, informacija o proizvodima i stručnim procjenama. Konačno, oni se bave wellnessom, troše vrijeme i novac za vježbanje i zdravu ishranu. Njihov aktivan način života utječe na trendove u svemu, od hrane i pića do mode.
Oni su Yahoo, mobitel, Google, Facebook, iPhone generacija. Uz neograničen pristup informacijama, promatraju svijet uz dostupnost svih 24 sata kroz 7 dana.

6.) GENERACIJA Z (Generation Z) je generacija rođena nakon 1995. godine. Njihova starost se sada proteže od predškolske dobi do tinejdžera. Nisu upoznali svijet bez računala i mobitela pa se zovu i tzv. „digitalni integratori“, budući da je tehnologija praktično neprimjetno integrirana u njihove živote. Njome se koriste od najmlađe dobi i ona je gotovo kao zrak koji dišu, prožima gotovo sva područjima njihovog načina života i odnosa. Oni su pametni potrošači i znaju što žele i kako to dobiti, najčešće preko web shopova i e-bay-a. Globalno su fokusirani, vizualno projektirani, edukativno transformirani, društveno definirani. To je generacija koja će eksperimentirati s Google naočalama, nano-računalstvom, 3-D ispisom, driverless automobilom. Spominju se i kao "Technoholics", jer su u potpunosti ovisni o IT-ju (Informacijskoj tehnologiji).
Slijedeću generaciju koja je prema nekima započela predstavljanjem iPada u 2010. godini, neki su nazvali GENERACIJOM ALFA (Generation Alpha). Ali o njoj još nema sistematičnijeg istraživanja budući da tek razvijaju svoje karakteristike.

IZGUBLJENA GENERACIJA
Eto tako nas otprilike vidi ovo sociološko, društveno i potrošačko razmišljanje, čija je zapravo jedina svrha stvoriti profile svojih potrošača kako bi dokučili na koji način razmišljaju i kako im što bolje uvaliti svoje proizvode, tehnologije i ideologije. Nažalost, rijetko se razmišlja i istražuje da li nas uistinu sve ove razvojne putanje usrećuju ili unesrećuju? Jesmo li iz generacije u generaciju više ljudi: ispunjeniji, ostvareniji, zadovoljniji, posvećeniji, društveniji…? Gradimo li bolji svijet i ljepšu budućnost za one generacije koje iza nas dolaze? Mislim da bi takvo istraživanje dalo nadasve pogubne rezultate. Negativne vrijednosti po svim kategorijama. I sami smo svjesni stvarnosti oko nas u kojoj smo si sve otuđeniji, izgubljenjiji, isprazniji. Mladi su nesigurniji, izoliranjiji, bez volje i upornosti, traže instant rezultate, kojih se onda i brzo zasite… Sve je usmjereno na osobnu korist, užitak i izrabljivanje slabijih. Razvijenija tehnologija učinila je da su međuljudski odnosi i stvarna komunikacija sve zaostaliji, ljubav su zamijenili prolazni osjećaji, a djeca su postala „nužno zlo“ koje je bolje niti nemati ili neplanirani trošak kojeg se bolje riješiti. Obitelj se raspada, a s njom i sve tradicionalne vrijednosti koje su djeci davale sigurnost, samopoštovanje, uzor i putokaz. Gledajući ove karakteristike današnjih generacija mogli bi ih svesti pod jedan nazivnik: IZGUBLJENE GENERACIJE!

USKRSLA GENERACIJA
Danas, više nego ikad, ovim „izgubljenim generacijama“ potreban je Onaj koji za sebe kaže: „Ja sam Put, Istina i Život!“(Iv 14, 6) Potreban je taj putokaz koji će nam pokazati koji put izabrati ukoliko se želi postati ono za što smo od početka stvaranja predodređeni – a to je biti „USKRSLA GENERACIJA“. Ona se polako rađa. Vidljiva je u mnoštvu mladih koji se okupljaju u molitvi na Kamenitim vratima, na molitvenim koncertima poput zadnjeg „Progledaj srcem“, na molitvenim skupovima poput onih Kristofora, u kršćanskim televizijama poput naše Laudato TV, u hodočašćima kakva se vide u Međugorju, u obiteljima koje su se vratile molitvi obiteljske krunice, u svećenicima i posvećenim osobama koje iskustveno žive susret s Isusom i njega dijele vjernicima, na brojnim katoličkim web-stranicama, inicijativama, e- duhovnim korizmenim vježbama koje je slijedilo barem 16 000 ljudi, na svima onima koji su koračali u Marijanskom zavjetu za Domovinu…
Moglo bi se još nabrajati puno toga lijepoga što se diže i gradi u srcima i po srcima onih koji su svoje živote posvetili Isusu po Mariji. I ove zadnje dane pred Uskrs ne zaboravimo da se pripadnikom Uskrsle generacije ne rađa; njome se postaje svakodnevnim obraćenjem. Gospa je to ovdje u Međugorju nazvala „ukorjenjivanjem u molitvu, u jasnu i ustrajnu vjeru i nadu“ (usp. poruka 25. 02. 2017.) koje će nas onda povesti k Uskrslom da s kupa s njim budemo prava „GENARACIJA USKRSLIH“! To bi bila generacija onih koji su rođeni u Duhu Svetom bez obzira na godine. Ljudi koji su iskusili snagu Riječi, iscjediteljskog dodira i pogleda. To su oni koji u drugome ne vide stranca, nego „svoga bližnjega“ i koji znaju da sve što god učine njemu – čine Isusu. To su obitelji koje odlaze na zajedničke duhovne obnove, čija djeca idu na susrete katoličke mladeži, molitvene kampove i FRAM-u. Generacija Uskrslih je ona generacija koja za mjeru svega ima onu poznatu izreku sv. Augustina: „Ljubi i čini što hoćeš!“ I zato ide protiv struje u svim pomodnim trendovima: u gašenju televizije, u kontroli vremena i programa igranja videoigrica, nasilnih crtića, kvalitetnog i ograničenog vremena u služenju informacijskom tehnologijom i društvenim mrežama… Generacija Uskrslih ima samo jedan cilj: sami živjeti i odgojiti djecu koja će znati prepoznati LJUBAV i biti sposobna LJUBITI!

Označeno u