Već s objavom kojom je Papa Franjo 31. svibnja nadbiskupa Henryka Hosera, dosadašnjega Posebnoga izaslanika Svete Stolice, imenovao Apostolskim Vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje, s nestrpljenjem se čekao dan početka službe mons. Hosera u Međugorju.

Kada je u četvrtak najavljeno kako će mons. Hoser službu započeti misnim slavljem u crkvi sv. Jakova radosti župljana i hodočasnika nije bilo kraja. Golemi prostor vanjskog oltara crkve sv. Jakova bio je ispunjen prije početka nedjeljnog večernjeg programa, a molitva krunice bila je priprava za svečanu svetu misu. Uz zvuke ulazne pjesme velikog zbora ''Kraljice Mira'' na prostor oltara u procesiji su stigli mons. Henryk Hoser, apostolski vizitator, mons. Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko, međugorski župnik fra Marinko Šakota, te brojni svećenici koncelebranti. Misno je slavlje započelo čitanjem papine bule o imenovanju koju je na talijanskom pročitao nuncij Luigi Pezzuto, a na hrvatskom župnik fra Marinko Šakota:,,Časnome bratu Monsinjoru HENRYKU HOSERU, S.A.C. Nadbiskupu - Biskupu u miru Varšave-Praga Nastavljajući zadaću Posebnog Izaslanika Svete Stolice za župu Međugorje, koju ste Vi nedavno zaključili, i u želji da se prema toj stvarnosti pokaže osobita pastoralna pozornost koju ona iziskuje, imenujem Vašu Ekselenciju Apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje, na neodređeno vrijeme, ad nutum Sanctae Sedis, i to s ovlastima, obvezama i sukladno načinima određenim u Mandatu priloženom ovom Dokumentu. Siguran da ćete Vi znati učinkovito izvršiti povjerenu Vam zadaću u duhu pozitivne suradnje sa svim zainteresiranim instancama, pratim Vas svojom molitvom i podjeljujem Vam od srca Apostolski Blagoslov. U Vatikanu, 31. svibnja 2018., Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove.''

Riječi pozdrava i dobrodošlice iskazao je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko:

,,Draga braćo i sestre u Kristu! Kao redovnički poglavar franjevačke zajednice, kojoj je povjerena pastoralna skrb za ovu Župu, srdačno vas sve pozdravljam omiljenim pozdravom našega puka: Hvaljen Isus i Marija! Večerašnja Euharistija u Međugorju ima posebno povijesno značenje jer je s nama ovdje prvi put apostolski nuncij, mons. Luigi Pezzuto, koji u Bosni i Hercegovini izravno predstavlja Svetoga Oca i Apostolsku Stolicu. Pročitao nam je Pismo pape Franje kojim je imenovan Apostolski vizitator s posebnom ulogom za Međugorje. Hvala Vam, Ekscelencijo, za ovaj dolazak i upućujem Vam najsrdačnije pozdrave dobrodošlice! Prenesite našu zahvalnost vrhovnomu svećeniku za njegovu pastoralnu zauzetost u Crkvi koja se očitovala i ovim imenovanjem. Ovu sv. Misu predslavi mons. Henryk Hoser, kao nastupnu Euharistiju pred povjerenom vjerničkom zajednicom i hodočasnicima u Međugorju. Dragi nadbiskupe Hoser! U ovome milosnom trenutku, najsrdačnije Vas pozdravljam u ime svih okupljenih! U ime Franjevačke Provincije u Hercegovini želim Vam blagoslovljen boravak među nama u poslanju koje Vam je povjerio Sveti Otac, papa Franjo. S dubokim poštovanjem i ljubavlju prihvaćamo Vaš dolazak koji Vam je povjerio sam rimski Prvosvećenik, predsjedatelj sveopćega crkvenog zajedništva. Neka nas snaga Duha Svetoga obnovi kako bismo od večeras pod Vašim vodstvom napredovali na svome hodočasničkom putu!''

Misno slavlje bilo je na latinskom jeziku, a predsjedao je mons. Henryk Hoser čiju homiliju donosimo u cijelosti:

,,Vaša Ekscelencijo, Monsinjor apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini,

Vaša Ekscelencijo, Biskupe Alessandrije u Italiji,

Poštovani Oče Provincijale,

Dragi svećenici,

Osobe posvećenog života,

Dragi vjernici Župe Međugorje,

Dragi hodočasnici, Braćo i sestre,

Govori Gospodin: «Jao pastirima koji upropašćuju i raspršuju ovce paše moje.» Sveti Otac, univerzalni pastir Crkve, uzima spomenute riječi proroka kao svoje. Šalje nas tamo gdje ljudi postoje i žive, tamo gdje se vjernici okupljaju tražeći svjetlo spasenja. Danas nam Gospodin pruža izvanredni primjer i uzor misionara: „Kad iziđe, vidje silan svijet i sažali mu se, jer bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane poučavati u mnogočemu.” Sveti Otac šalje apostole i misionare u cijeli svijet, prema Kristovoj naredbi: „Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio! I evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta“ (Mt 28, 19-20). Okupljeni na nedjeljnoj svetoj misi, budimo osjetljivi na riječi svetog Pavla, apostola narodâ. Tada je rekao: „A sad u Isusu Kristu vi, koji ste nekada bili daleko, blizu postadoste Krvlju Kristovom“. „... I dođe te navijesti mir vama daleko i mir onima blizu.“

U Međugorje hodočasnici dolaze iz dalekih krajeva, iz otprilike 80 zemalja svijeta. Udaljenost -daljina – predstavlja prostor mjeren u prijeđenim kilometrima. Kako biste prošli te kilometre, potrebna je jedna čvrsta i odlučna motivacija, kao i raspolagati prijevoznim sredstvima važnima za ostvarenje tih putovanja. No, riječ "daljina" znači još nešto: daljina predstavlja egzistencijalnu situaciju mnogih koji su se udaljili od Boga, od Krista, od svoje Crkve i od svjetla koje daje smisao životu, usmjerava ga i daje mu dostojanstven životni cilj, a to je život koji se isplati živjeti. Sada možemo bolje razumjeti zašto je Sveti Otac poslao Apostolskog Vizitatora u Međugorje: pastoralna skrb zahtijeva osigurati stabilnu i kontinuiranu pratnju župnoj zajednici u Međugorju, te vjernicima koji dolaze na hodočašće. Ovo poslanje jednako brine, ne samo o onima koji su daleko, već i o onima koji su blizu. O njima u dvojakom smislu: blizu iz razloga što generacijama žive u ovome mjestu i na ovom području; blizu, jer su župljani Međugorja; blizu, jer su svjedoci mnogobrojnih događaja na ovome području u posljednjih 37 godina. U jednom drugom smislu, blizu su i svi oni koji žive žarku i toplu vjeru, koji žele biti u prisnom kontaktu punom zahvalnosti s Uskrslim i Milosrdnim Gospodinom.

Postavimo sada temeljno pitanje: zašto toliko ljudi svake godine dolazi u Međugorje?

Odgovor koji se nameće je ovaj: dolaze kako bi susreli nekoga: da susretnu Boga, da susretnu Krista, da susretnu Njegovu Majku. A potom da otkriju put koji vodi do radosti življenja u kući Oca i Majke; i konačno da otkriju marijanski put, kao najsigurniji put. To je put štovanja Marije koji se godinama ovdje odvija, to jest, „sveto bogoslužje u kojemu teče vrhunac mudrosti i vrhunac vjere, te je to stoga, primarni zadatak Božjeg Naroda.“ Uistinu, radi se o Kristocentričnom štovanju, „jer porijeklo i djelotvornost dolazi iz Krista, u Kristu nalazi svoj potpuni izričaj, i po Kristu u Duhu, vodi ka Ocu” – govorio je Sveti Otac Pavao VI. Drugi Vatikanski Koncil snažno naglašava da se " različiti oblici pobožnosti prema Bogorodici, koje je Crkva u granicama zdravoga i pravovjernoga nauka i prema prilikama vremena i mjesta te prema značaju ćudi vjerniku odobrila, postižu to da dok se Majku časti, časti se Sin radi kojega je sve. Osim toga: „korisno je vratiti se kako bi se rastjerale sumnje i, iznad svega, kako bi se pomoglo razvoju one pobožnosti prema Blaženoj Djevici, koja se u Crkvi, potaknuta Božjom riječju, ostvaruje u Duhu Kristovu” (usp. Pavao VI. Marialis Cultus).

Ovako izgleda narodna pobožnost u Međugorju: u središtu je Sveta Misa, Klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu, masovno pristupanje sakramentu Pomirenja, i sve to praćeno ostalim oblicima pobožnosti: Krunica i Križni put koji su, u početku oštro kamenje pretvorili u glatke staze. Hodočasnici izdvajaju svoje vrijeme kako bi mogli boraviti u prostoru Međugorja. S tim u svezi je sv. Papa Ivan Pavao II. govorio: „jednako kao što vrijeme može biti obilježeno kairosima - velikim događajima, posebnim trenucima milosti, na isti način neki prostor može biti obilježen posebnim Božjim spasenjskim interventima. Uostalom, to je slutnja prisutna u svim religijama, u kojima se ne nalaze samo sveti trenuci, nego i sveta mjesta, u kojima se susret s božanskim može iskusiti na intenzivniji način nego što je to uobičajeno u prostranstvima svemira. Međugorje nam daje i vrijeme i prostor Božanske milosti po zagovoru Blažene Djevice Marije, Majke Božje i Majke Crkve, koja se ovdje časti nazivom „Kraljica mira”. Ovaj naziv dobro je poznat iz Lauretanskih litanija. Istina je, svijet silno treba mir: mir u vlastitom srcu, mir u obitelji, mir u društvu i međunarodni mir - kojega svi toliko žele, a posebice građani ove zemlje, silno napaćene zbog rata na Balkanu. Promicati mir znači izgrađivati civilizaciju temeljenu na ljubavi, zajedništvu, bratstvu, pravdi, dakle na miru i slobodi.

Gospa, Majka Kneza mira naviještenog od proroka, neka bude naša Zaštitnica, naša Kraljica, naša Majka. Amen.''

Uz misno slavlje koje je označilo početak novoga vremena za župu Međugorje i hodočasnike, župnik fra Marinko Šakota zahvalio je nunciju, papi Franji zbog imenovanja apostolskog vizitatora, te mons. Hoseru na prihvaćanju službe i dolasku u Međugorju. Na misi je, uz tisuće hodočasnika, bilo 118 koncelebranata, a među njima i biskup Alessandrije u Italiji mons. Guido Gallese.

Radiopostaja MIR Međugorje

loading...
Osmrtnice ba