Papa u Angelusu: Svi smo mi braća i sestre, te ni na koji način ne smijemo druge nadvladavati i gledati svisoka

Tko ima autoritet, mora služiti i voditi osobnim primjerom – rekao je papa Franjo pred tisućama hodočasnika i posjetitelja koji su se u nedjelju okupili na Trgu svetoga Petra u Vatikanu kako bi prisustvovali na molitvi Anđeoskoga pozdravljenja.

U središtu je Papinog razmišljanja bio današnji evanđeoski odlomak (usp. Mt 23,1-12) koji govori o posljednjim danima Isusova života u Jeruzalemu. Ti su dani ispunjeni iščekivanjem, ali i napetostima – napomenuo je Sveti Otac. S jedne strane Isus žestoko kritizira pismoznance i farizeje, a s druge strane Gospodin kršćanima svih vremena, pa tako i nama, ostavlja važne pouke.

Isus je rekao mnoštvu: „Na Mojsijevu stolicu zasjedoše pismoznanci i farizeji. Činite dakle i obdržavajte sve što vam kažu“. Papa je kazao da to znači kako su oni imali ovlast podučavati ono što je u skladu s Božjim zakonom. Međutim, odmah potom Isus dodaje: „ali se nemojte ravnati po njihovim djelima jer govore, a ne čine“ (Mt 23,2-3). Papa Franjo je upozorio da je to česta pogrješka onih koji imaju vlast kako na civilnom tako i na crkvenom području: oni nešto zahtijevaju od drugih, ali sami to ne slijede. Vode dvostruki život – kazao je Sveti Otac i naveo Isusove riječi: „Vežu i ljudima na pleća tovare teška bremena, a sami ni da bi ih prstom makli“ (Mt 23,4).

Tu se radi o tome da se loše vrši vlast, a oni koji imaju vlast trebali bi ponuditi dobar primjer. Autoritet se rađa iz dobrog primjera, kako bi pomogao drugima činiti ono što je dobro i nužno, podupirući ih u vrijeme kušnji na koje nailaze na putu dobra. Autoritet treba biti pomoć, no ako se vrši loše, postaje tlačiteljski i ne dopušta ljudima da rastu. Tako se stvara atmosfera nepovjerenja i neprijateljstva, te također vodi u korupciju – upozorio je Papa.

Isus otvoreno kritizira ponašanje farizeja i pismoznanaca: „Sva svoja djela čine zato da ih ljudi vide. Doista, proširuju zapise svoje i produljuju rese. Vole pročelja na gozbama, prva sjedala u sinagogama, pozdrave na trgovima i da ih ljudi zovu ’Rabbi’“ (Mt 23,5-7). To je napast koja odgovara ljudskoj oholosti i koju nije uvijek lako nadvladati. Riječ je o napasti da živimo samo za vanjštinu – napomenuo je Sveti Otac.

Papa Franjo je rekao da Gospodin potom svojim učenicima daje zadaću: „Vi pak ne dajte se zvati ’Rabbi’, jer jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća. Ni ocem ne zovite nikoga na zemlji jer jedan je Otac vaš – onaj na nebesima. I ne dajte da vas vođama zovu, jer jedan je vaš vođa – Krist. Najveći među vama neka vam bude poslužitelj. Tko se god uzvisuje, bit će ponižen, a tko se ponizuje, bit će uzvišen“ (Mt 23,8-11).

Mi kao Kristovi učenici ne smijemo težiti ni za kakvim počasnim naslovima, vlašću ili vrhovništvom – istaknuo je papa Franjo – Osobno me žalosti vidjeti ljude koji psihološki žive trčeći za ispraznošću časti. Mi kao Isusovi učenici ne smijemo činiti to, već među nama uvijek treba vladati jednostavno i bratsko ponašanje – rekao je Sveti Otac.

Svi smo mi braća i sestre – nastavio je Papa – te ni na koji način ne smijemo druge nadvladavati i gledati svisoka. Ne, svi smo mi braća i sestre. Sve darove koje smo primili od Oca Nebeskog trebamo staviti u službu drugima, a ne kako bismo od njih profitirali za svoje osobno zadovoljstvo i interes. Ne smijemo se smatrati višima od ostalih. Skromnost je ključna za postojanje koje se želi suobličiti nauku Isusovu koji je bio blaga i ponizna srca te koji je došao na svijet ne kako bi bio služen, nego da bi služio – naglasio je Sveti Otac.

Neka nam Djevica Marija pomogne svojim majčinskim zagovorom da izbjegnemo ponos i taštinu, te da budemo blagi i poslušni u ljubavi koja dolazi od Boga kako bismo služili našoj braći i sestrama te za njihovu radost koja će također biti i naša – kazao je na kraju nagovora papa Franjo.

Sveti je Otac nakon molitve Angelusa pozdravio brojne hodočasnike iz Italije i svijeta te je podsjetio da je jučer u indijskom gradu Indoreu blaženom proglašena sestra Regina Maria Vattalil, redovnica Družbe franjevačkih klarisâ, koja je 1995. godine ubijena zbog svoje kršćanske vjere. Sestra Vattalil je dala svjedočanstvo za Krista u ljubavi i blagosti te se pridružuje dugom nizu mučenika našega vremena – istaknuo je Papa te zaključio – Neka njezina žrtva bude sjeme vjere i mira, naročito u Indiji.

Označeno u