Ovo je Fr. Srećko Koralija – regens studija Hrvatske dominikanske provincije, koordinator regensa Europe, teolog, sirijacist, bibličar, orijentalist i povjerenik grupe za međureligijski dijalog na razini dominikanskog Reda za Europu.

 

Studirao je i specijalizirao u Zagrebu, Fribourgu, Oxfordu, Rimu te na Woolf Institute u Cambridgeu.

Velika strast su mu jezici. Barata hrvatskim, engleskim, francuskim, njemačkim, španjolskim, talijanskim, ruskim, poljskim, mađarskim, modernim grčkim, grčkim, latinskim, hebrejskim, arapskim, sirijskim, koptskim, staroarmenskim i japanskim.

Između ostalog, pročitajte što kaže o zloporabi religije, ekumenizmu i načinima na koje se religija promovira kroz digitalne medije.

1. ZLOPORABA RELIGIJE, TERORIZAM I RAT?
Religija postaje opasna onda kada njezini autoriteti počnu naginjati nekoj moći. Onda ona počinje gubiti svoj zdravi vjerski izričaj, bez obzira o kojoj se religiji radilo. To je trenutak kada pojedina religija može postati militantna.

Stoga, božanska dimenzija se treba stvarati u ne napetom okruženju. Ona se ostvaruje vrlinama i suosjećanjem, a to se ne može povezivati s ratom i moći jer onda vrline i vjerski način življenja gube svoj smisao.

Terorizam pokazuje koliko je netko nezreo jer instrumentalizira Boga za neke vlastite ciljeve. Valja isto naglasiti da se nikoga ne može natjerati da vjeruje. Zaključujemo da je religija društveni čin te da se bavi izgradnjom, a ne destrukcijom društva.

2. EKUMENIZAM KAO PRAKTIČNO SREDSTVO PROMICANJA TOLERANCIJE I SUZBIJANJA NASILJA?
Shvaćanje ekumenizma može varirati u svakodnevici, a u širem smislu on označava suživot. No suživot ne mora nužno uključivati i prijateljevanje, za njega je pak potreban napor, a ne samo fizička prisutnost.

Percipiranje vlastite tradicije kao jedine istinite može ponekad zaboraviti da postoji netko drukčiji, tako da je ključno ostati otvoren prema drugima te naučiti prihvaćati nešto što ponekad ide izvan naših okvira. Istina se ne posjeduje, ona se određuje odnosom, a iskrenost i otvorenost uključuju i ranjivost.

Problem koji stoji na putu za iskreni suživot jesu strah od percepcije onih koji nas okružuju s jedne strane, te naše slike kako bismo mi željeli izgledati drugima s druge strane.

3. NOVI NAČINI PROMICANJE RELIGIJE KROZ DRUŠTVENE MREŽE I DIGITALNE MEDIJE?
Svi nešto „lajkaju“ danas. No zamislimo da sretnemo nekoga i kažemo mu „lajkam ti lice“. Virtualni prostor otvara mnoge druge dimenzije koje u stvarnom životu ne postoje. U virtualnom svijetu također svi mogu nešto propovijedati i to odmah.

Oni koji nešto nude trebaju osjećati odgovornost za to što nude. Stoga u tom smislu, religija može dobiti potrošački značaj s obzirom da ljudi žele informacije odmah, brzo i ako im se na prvi pogled nešto ne svidi, odmah idu dalje.

Upravo zato jer postoji paleta drugih ponuda. Svakako, virtualni prostor može i pomoći. Treba koristiti medije i sve ostalo za religijsko tumačenje, ali se ne treba svoditi isključivo na to. Živa riječ je najkorisnija za „slanje“ i „primanje“ poruka.

4. RATOVI ZVIJEZDA I KRŠĆANSKA PORUKA?
Ta priča se, eto, pokušava koristiti da bi vjera bila „fora“. No konkretan slučaj s kršćanskom porukom nema neke veze u smislu propovijedanja.

Ne treba zazirati od takvih filmova i proglašavati ih negativnima, stvari valja razlikovati. S obzirom na nedavne pokušaje da se Ratove zvijezda smjesti u vjerski prostor, valja reći da scenski prikaz s elementima bilo kojeg filma nije stil kršćanstva jer liturgija već posjeduje svoj način izražaja.

Nije bez razloga što su svećenici obučeni na određen način ili zašto svijeće gore na oltaru. Centar kršćanstva su Krist, evanđelje i euharistija. Sve što skreće s toga je krivo.

5. HRVATSKA KAO SEKULARNA DRŽAVA I POVREMENO MEDIJSKO IZRUGIVANJE RELIGIJE
medijskom javnom prostoru se često pronalazi argument sekularne države da bi se nekoga ušutkalo kada počne govoriti o višim vrijednostima ili zakonima koje, eto, nije donio čovjek. Ako živimo u demokraciji gdje svi imaju pravo iznositi svoja mišljenja, svaka socijalna skupina ima određene vrijednosti koje izlaže javnosti, onda to može i određena religijska skupina.

Različite i oprečne stavove treba iznositi i o njima govoriti, zašto ne? Normalno je da tako živimo s obzirom na to da se deklariramo kao otvoreno društvo. Kada se u javnom prostoru religijske osnovne postavke izokreću da bi se iskoristile u neke osobne svrhe, onda demokracija može poprimiti elemente diktature.

To vrijedi za sve socijalne skupine, a onda i za medijske izraze o pojedinim religijama. Ovdje je važno naglasiti potrebu za razvojem poštenja i novinarske etike, iako je to nekada teško provesti zbog raznih instrumentaliziranja pojedinaca i “naručenih” članaka koji se mogu dogoditi iz ovog ili onog razloga.

loading...
Osmrtnice ba

medjugorje-shop-350.gif

najnovije-vijesti-broj-1.jpg

dr-anja-vasilj-ginea.jpg

cocotours-autobusi.jpg

knjiga-fra-tomislava-pervana.jpg

datumi-duhovnih-obnova-u-medugorju.jpg

posalji-svoje-svjedocanstvo.jpg

molitveni-zid-1.gif

marijine-ruke1.jpg

molitveni-program-u-medugorju.jpg

Zanima te i ovo?
Molitveni spomen na fra Slavka Barbarića 7. dan
21. Studeni 2019.
Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo i prilagodili sustav oglašavanja. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam