Hrvati svetog papu Pavla VI. posebno pamte i po tome što je tijekom njegova potifikata kanoniziran prvi hrvatski svetac, fra Nikola Tavelić.

Razgovor s preč. Dragutinom Bosnarom, župnikom župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Oroslavju o nastanku župe koju je na samu novu godinu 1941. godine ustanovio zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac.

Scott Hahn, autor i profesor na Franciscan University of Steubenville, održao je predavanje pod nazivom “Univerzalni poziv na svetost” u kojem je izjavio kako klerici koji su osuđeni za seksualne ‘napade’ ne bi trebali biti samo laicizirani, nego kažnjeni “ekskomunikacijom”.

Možemo mi sada moralizirati i plakati kako se čovjek otuđuje i gubi na internetu, ali od toga nema koristi, kažu fratri

Poljski redovnik o. Andrzej Wosko, član Družbe Svećenika Srca Isusova i župnik u Kutinskoj Slatini, prvi puta u hrvatskom eteru, u programu Hrvatskoga katoličkog radija, svjedoči o svetosti našeg blaženika kardinala Alojzija Stepinca. R

Prije nego li je postala pobožna katolkinja, poljski model Ania Golędzinowska živjela je život slavne osobe, konzumirala je razne zabranjene supstance i s neprijateljskim stavom gledala na Katoličku Crkvu.

Otkrio ju je samo jednoj osobi – Karolu Wojtyli, budućem papi Ivanu Pavlu II.

Iako je 1996. svoj život posvetio budizmu, Leonard Cohen nije se odrekao svojih židovskih korijena, nikada.

Ima nezaboravnih ozdravljenja na ovim molitvama, poput onoga gospođe iz Slavonskog Broda koja je imala karcinom jezika. Liječnici su joj amputirali pola jezika, ali joj je na molitvi posve zacijelio i mogla je normalno govoriti...

Bl. Miroslav Bulešić ubijen je zbog mržnje prema Crkvi

Ovi sveti muškarci i žene ulijevaju nadu, dokazujući nam kako i mi sami možemo postati sveci.

Ovog 15. kolovoza slavila se 91. godišnjica otkako su osnovane Sestre Sakramentine Don Orionea kako bi na poseban način spašavale svijet: svojom sljepoćom.

Bio je jedini đak u toj školi koji se zbog siromaštva hranio u dječjem skloništu na Pećinama

U vrijeme I. svjetskog rata, godine 1917. i 1918., uslijed suše i slaba uroda, mnoge su obitelji jedva sastavljale kraj s krajem.

Ovaj kratki rad koji se kani baviti etičkim problemima pri presađivanju različitih dijelova ljudskog tijela referirat će se na članak Valentina Pozaića koji je objavljen u časopisu Obnovljeni život iz 1989. godine.[1] Iako je članak napisan prije dvadeset i šest godina, temeljna načela u njemu iznesena vrijede i danas unatoč velikom napretku medicine na području transplantacije organa. Medicina se mijenja, ali etičke se norme ne bi trebale mijenjati.