U južnom tornju zagrebačke prvostolnice tijekom obnove na 102. metru našli pergament poznatog arhitekta Hermana Bolléa. Dokument je vlaga uništila pa je teško čitljiv

Kada su radnici prije nekog vremena na 102. metru južnog zvonika zagrebačke katedrale ugledali natpis A. D. 1898., pretpostavili su da su njihovi prethodnici tako zabilježili godinu posljednje obnove. Ni u primisli im nije bilo da se iza natpisa krije skrivena poruka poslana još krajem 19. stoljeća, piše Večernji.

U poruci piše: "A dao dobri Bog, kada iza viekovah opet na javu dodje sadanja spomenica... da se tada nadju svi Hrvati kao dobri katolici, te slavan, složan i slobodan narod”. Dva pergamenta bila su smještena u malenoj staklenoj kapsuli, no uništila ih je vlaga. Tek postupkom u laboratoriju Hrvatskoj državnog arhiva uspjelo se dešifrirati tko ih je ostavio.

poruka-katedrala.jpg

– Bio je to Herman Bollé, zaslužan za posljednju opsežnu obnovu katedrale uništene nakon velikog potresa 1880. godine – kazao je nadzorni inženjer Zvonimir Rukavina, odgovoran za obnovu prvostolnice, te dodao da katedrala od završetka Bolléove obnove 1902. ima današnji izgled s dva zvonika. Pergamente će, zajedno sa svim starim kamenjem, ornamentima s fasade, dokumentima te fotografijama, smjestiti u muzej obnove koji će se otvoriti odmah po završetku katedrale, a o čijoj se lokaciji još raspravlja.

Moderno dizalo pa pješice

No i samo stubište koje vodi do tornjeva, a koje će također biti dostupno turistima, muzejska je priča. Na četrdesetom metru, gdje je predviđena gornja stanica modernog dizala koje bi zamijenilo sadašnje tehnički neprikladno za posjetitelje, čitav je zid ispisan porukama onih koji su gore bili.

– Uglavnom su to njihova imena i prezimena s datumom, a ima onih napisanih i izrezbarenih još 1930-ih. Prostor je bio otvoren za javnost do pedesetih godina prošlog stoljeća – objašnjava Rukavina pokazujući satni mehanizam u susjednoj prostoriji. Nekad, dok satovi nisu bili spojeni na električni pogon, navijao ga je zvonar koji je živio u sjevernom tornju, a sada je samo izložbeni primjerak sagrađen 1900. u Beču.

Osmrtnice ba