Deset žena Starog zavjeta

Čini se da se Stari zavjet sastoji jedino od povijesti muških likova. No postoje i primjeri koji govore o ženama. U povodu Svjetskog dana žena donosimo vam povijesti deset žena Starog zavjeta: kraljica i sluškinja, slavnih pobjednica i nijemih žrtava.

Eva

Eva je prva žena. Pojavljuje se tek u drugom izvještaju o stvaranju, kao žena koju je Bog stvorio od Adamova rebra. Nakon prvog grijeha, muškarac joj daje ime Eva, što bi značilo „ona koja daruje život” ili „majka svega života”. Jer žena će u bolovima rađati djecu, nakon što su Adam i Eva jeli od stabla spoznaje dobra i zla i zbog tog bili protjerani iz raja. Nakon tog slučaja, Eva se spominje samo još kao roditeljica svoje trojice sinova. Njima daje imena Kajin, Abel i Set. O Evinoj smrti nema izvještaja, iako se za Adama tvrdi da je živio 930 godina.

Biblijski izvještaji: Postanak 2,4 – 4,25 Spomendan: 24. prosinca

Hagara

Hagara je bila egipatska sluškinja. Pripadala je Sari, Abrahamovoj supruzi, vjerojatno od vremena kad su Sara i Abraham bili u Egiptu, a obdario ih je faraon (usp. Post 12,16). Kad se činilo da će Sara i Abraham ostati bez djece, Sara je svog muža zamolila da Hagari napravi dijete. Kad je zatrudnjela, Hagara svoju gospodaricu više nije poštivala, pa ju je Sara otjerala. U toj situaciji Bog je nalazi i pomaže joj: anđeo Gospodnji obećao joj je brojno potomstvo. Stoga se Hagara vraća svojoj gospodarici i ondje porodi Jišmaela. Nakon 14 godina i Sara porodi sina, pa je nastala prepirka o Abrahamovu nasljedniku. Jišmael i Hagara bili su protjerani u pustinju. No, Božji anđeo Hagari ponovno obećava brojno potomstvo i da će njezin sin biti praotac velikog naroda. Potom je Hagara svom sinu dovela Egipćanku, čime završava starozavjetni izvještaj o njoj.

Biblijski izvještaj: Postanak 16; 21

Sara

Žena koja se ranije zvala i Saraja supruga je Abrahamova i „pramajka” Izraela. Sa svojim 75-godišnjim suprugom i njegovim nećakom Lotom seli u zemlju koju mu je obećao Bog, a ubrzo ga mora napustiti zbog gladi koja je ondje zavladala. U Egiptu je Abraham Saru skrivao kao svoju sestru, kako je faraon ne bi ubio. I doista, faraon uzima Saru sebi za ženu i navodnog brata obdaruje bogatstvima. Nakon Božjeg zahvata ovaj se čin ipak otkriva, pa se bračni par vraća u obećanu zemlju. Sara je ondje nagovorila Abrahama da njezinoj sluškinji Hagari načini dijete, kako bi po njoj dobio sina. Kad je Hagara zatrudnjela, došlo je do konflikta među ovim dvjema ženama. Jednog dana, pak, kad je Sari bilo već 90 godina, nenajavljeno su Abrahama i nju posjetila trojica muškaraca. Kroz šatorsko platno Sara je čula da su joj oni navijestili rođenje sina. Nato se Sara nasmijala, s mišlju da je već stara, u nevjerici da će ikad zatrudnjeti. Vjerojatno je u tom kontekstu i njezin obećani sin dobio ime Izak, „onaj koji se smije”. Kad se Sara prestrašila mogućih svađa između Izaka i Hagarina sina Jišmaela, protjerala je svoju sluškinju u pustinju. Sara je umrla sa 127 godina života, a ukopana je u špilji blizu Hebrona, koju je Abraham ranije kupio.

Biblijski izvještaj: Postanak 11–12; 16–18; 20–23,2 Spomendan: 9. listopada

Rebeka

Događaji Rebeke, Izakove supruge, u vezi su s Abrahamovom poviješću. Ovaj je svom sinu Izaku dao dovesti svoju nećakinju Rebeku iz bivše domovine, kako se njegov sin ne bi morao ženiti nekom poganskom Kanaankom. Biblijski izvještaj govori o njezinoj mladosti sve do starosti. Naime, Abrahamov je sluga na bunaru pronašao Izaku izabranicu. Bila je to mlada i lijepa Rebeka koja mu je dala piti. Bila je spremna otputovati u tuđinu i udati se za nepoznatoga. Izak je osvaja, a ona će mu roditi blizance Ezava i Jakova. Kasnije je nagovorila svog mlađeg sina da od oca zadobije blagoslov prvorođenca. Nakon toga, morala mu je savjetovati da pred bijesnim bratom pobjegne u Mezopotamiju. Biblija o njezinoj smrti ništa ne govori.

Biblijski izvještaj: Postanak 24–28. 35 Spomendan: 30. kolovoza

Dina

Povijest starozavjetne žene Dine nema radostan početak ni sretan kraj. Ona je kći koju je Jakovu rodila Lea, žena koju nije izabrao on. Dina je posljednje Leino dijete, nakon osam sinova. Kad se Jakov vratio u svoj zavičaj, da se pomiri s bratom, djevojčica Dina odlazi da posjeti neke žene onog kraja. Šekem, sin jednog od poglavica u tom kraju, obeščastio je Dinu, ali su se njihovi očevi dogovorili oko njihova vjenčanja. Šekem je obećao velik miraz, ali su Dinina braća zatražili da se svi muškarci toga grada daju obrezati. Trećeg dana nakon obrezanja, dok su muškarci bili u bolovima, dvojica su Dinine braće zašla i sve ih pobila. Jakovljevi su sinovi tako obitelj zapleli u lanac neprijateljstva s okolnim narodima. A o Dini više nije bilo riječi. Jedino što se o njoj pisalo bila je šetnja gradom, a sve ostalo činili su u ovom povijesnom ulomku muškarci.

Biblijski izvještaj: Postanak 30; 340

Debora

Debora je bila jedina žena koja je u knjizi o Sucima Starog zavjeta bila jedna od sudaca Izraelskog naroda. Uz to je bila i proročica. Sinovi i kćeri Izraela molili su je da sudi pod palmom, gdje je stolovala. Kralj Kanaanski Jabin u tom je trenutku već 20 godina tlačio narod. Stoga je svom vojskovođi Baraku naredila da pođu u boj protiv Jabina, a s vojskom je putovala i Debora. Nakon pobjede nad tlačiteljima, za Izrael je nastupio 40-godišnji period mira. Kanaanski vojskovođa Sisera bio je posebno ponižen, jer ga je u bijegu ubila Jaela, još jedna žena. Debora i Barak potom zapjevaše pobjedničku Deborinu pjesmu.

Biblijski izvještaj: Knjiga o Sucima 4; 5

Ruta

Ova je starozavjetna žena bila protagonistkinja u istoimenoj knjizi i jedna od pramajki Isusovih. Iako nije od početka bila Židovka, vjenčala se i tako postala dio Naroda. Zbog gladi je njezina obitelj odselila u Moab, a nakon smrti njezina muža, punca i djevera, ostala je sama sa svojom svekrvom Noemi i moapskom jetrvom Orpom, koja je nakon smrti svog muža odlučila poći u svoju zemlju. Punica joj se potom htjela vratiti u Betlehem, pa joj se Ruta pridružila. U Judeji se Ruta brinula za svoju svekrvu tako što je pabirčila po poljima bogatog Boaza. Ove dvije žene ponovno su se integrirale u društvo, premda je to udovicama bilo gotovo nemoguće. Boaz se potom oženio Rutom, a njihov sin Obed bio je djed kralja Davida, čime je Ruta postala dijelom Isusova obiteljskog stabla.

Biblijski izvještaj: Knjiga o Ruti

Ana

Majka proroka Samuela bila je jedna od dviju žena Elkana, iz Efrajimove gore. Druga njegova žena, Penina, ponižavala je, jer Ana nije imala poroda. Stoga je ona zaplakala i više ništa nije mogla jesti. U svojoj tjeskobi molila je Boga da joj podari dijete, a ako se to dogodi, prinijet će ga Bogu. Kad je, po rođenju, Samuela odbila od prsa, odnijela ga je svećeniku Eliju u hram u Šilo. A svake godine, kad bi dolazila Bogu prinijeti žrtvu, svom bi sinu Samuelu izradila i donijela dolamicu.

Biblijski izvještaj: Prva knjiga o Samuelu 1-2

Judita

Udovica Judita jedna je od protagonista istoimene biblijske knjige. To je izvještaj o ženi, koja je riskirala svoj život, kako bi spasila svoj narod. Kod Boga je dugo molila, osobito dok je asirski vojskovođa Holofern odlučio vojskom nadvladati njezin grad Betuliju. Opkolio ga je i dugo ga tlačio. No tad Judita nenaoružana ide u Holofernov tabor, gdje ga je obezglavila njegovim vlastitim mačem. Pri tom joj je pomogla njezina ljepota i Holofernova neumjerenost u uživanju alkohola. Biblijska knjiga o Juditi smatra se deuterokanonskim spisom u katolika i pravoslavaca, a ubraja se među povijesne knjige. Pisana je u 1. stoljeću prije Krista, ali ga židovski i protestantski kanon nisu usvojili. Ne opisuje povijesni događaj, nego je zapravo poučna parabola, a u zapadnjačkoj umjetnosti ovaj je događaj vrlo omiljena tema.

Biblijski izvještaj: Knjiga o Juditi

Estera

Estera je u istoimenoj biblijskoj knjizi mlada Židovka, koja postaje perzijskom kraljicom. Na toj poziciji spasila je svoj narod od uništenja. Kad je perzijski kralj Atakserkso potražio novu ženu, predstaviše mu hrabro siroče Esteru. Prikrili su njezino židovsko podrijetlo, kako je predložio njezin rođak Mordokaj, pa ona postaje kraljicom. Kad je veliki vezir Haman zatražio istrebljenje Izraelskog naroda, Estera je svog muža, perzijskog kralja, uvjerila da to ne čini. U sjećanje na taj događaj i danas Židovi slave Purim, svetkovinu koja se opisuje u ovoj knjizi.

Biblijski izvještaj: Knjiga o EsteriSpomendan: 24. svibnja Agathe Lukassek| Svjetlo riječi

Tagged under