Prema tradiciji, njemu (namjerno ili slučajno) dugujemo otkriće šampanjca.
Djeca ubijena u Domovinskom ratu od njegova okončanja, pa sve do danas – nerado su otvarana tema.
Prošle subote, 19. rujna 2020., u dvorištu potresom razrušene bazilike Srca Isusova u Zagrebu odvijalo se davanje obećanja članova Molitvene zajednice Srce Isusovo.
Nadnevkom Gospinih ukazanja započela je nova povijest Međugorja. Prošlo se kroz nečuvenu komunističku hajku protiv franjevaca, Crkve, vidjelaca i vjernog puka. Franjevcima nije bila dopuštena nikakva gradnja, živjeli su u gotovo neljudskim uvjetima, pogotovo časne sestre (više o tome možete pročitati u knjizi fra Tomislava Pervana 'Na izvoru Međugorja')
"Mnogi od nas su Jude"
Pjesma koja će spašavati živote
Nacionalno svetište svetoga Josipa u Karlovcu putem službene Facebook stranice obavještava župljanje i vjernike kako se do daljnjega odgađaju mise u Nacionalnom svetištu.
Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et Pax poručila je u četvrtak da javnost ima pravo znati i preispitivati odluke nadležnih, no da širenje teorija zavjere, panike, negiranje osobne odgovornosti i zanemarivanje prava i zdravlja drugih nije prihvatljivo.
Kip Isusa Krista na križu dug je nevjerojatnih 80 metra a smješten je na vrh kapele u vjerskom tematskom parku.
Papa Franjo spomenuo se na općoj audijenciji u srijedu 16. rujna ubijenog talijanskog svećenika don Roberta Malgesinija.
Državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin, u Solinu je zaredio apostolskog nuncija u Bjelorusiji, Antu Jozića, za biskupa, izvijestila je IKA. Tom je prilikom odgovarao na pitanja novinara. Na pitanje što očekuje od mons. Jozića kao apostolskog nuncija, kardinal Parolin rekao je kako očekuje da će moći izvršavati svoju dužnost koja mu je kao nunciju povjerena.
Mons. Ante Jozić, apostolski nuncij u Bjelorusiji, zaređen je za naslovnog nadbiskupa Cisse u srijedu 16. rujna u novoj župnoj crkvi Svete obitelji Gospina prasvetišta u Solinu. Zaredio ga je državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin, a suzareditelji su bili splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić i nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša.