U dvorištu nazaretskog svetišta, uz Baziliku Navještenja Marijina, na mjestu gdje je nekoć stajala fontana koja već odavno nije bila u funkciji, postavljen je kip Gospe koju u Češkoj zazivaju kao Kraljicu (Erleblaska) planina. Urađen je od bronce i čelika, a visok je 1,78 m i težak oko 200 kilograma, javlja nedjelja.ba.
Autor ove skulpture je kipar Otmar Oliva, a idejni je začetnik i darovatelj češki katolik Jiří Tomášek.
Na rubu kipa nalazi se nekoliko natpisa: latinskim brojevima označena Sveta godina 2025.; zatim riječ AmeN – s velikim N, budući da je ovaj kip Djevice Marije darovan Nazaretu; a na poleđini su riječi Kraljica planina i Regina Pacis (Kraljica mira).
Kip predstavlja Gospu kao Kraljicu koja u naručju drži Kralja, odnosno Dijete Isusa, i pokazuje ga ne samo onima koji su u Nazaretu, nego cijelom svijetu. Isus Kralj je dijete, krotko i ponizno, ali istodobno, On je i Pobjednik, koji je porazio zlo. Gospa simbolizira Prijestolje Božanske Mudrosti te predstavlja novi Izrael, sliku Crkve i vjernika koji može postići spasenje i rasti samo darom ljubavi i milosti. Marija svijet gleda blistavim i nasmiješenim licem odajući istinu kako, nakon uskrsne pobjede njezina Sina, zlo više nema nikakvu moć. Dijete Isus pruža ruke, grleći cijeli svijet i pozivajući sve ljude k sebi. Također, ruke uzdignute prema nebu simboliziraju molitvu koja se svakodnevno uzdiže iz ovog marijanskog svetišta.
Kao dar čeških katolika kip je u Nazaret dopremljen na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, 8. rujna ove godine. Istoga dana, uz sudjelovanje maloga broja vjernika, među kojima je, osim autora i darovatelja, bila i veleposlanice Češke Republike Veronika Kuchyňová Šmigolová, blagoslovio ga je mons. Rafic Nahra, patrijarhijski vikar za Izrael i pomoćni biskup Latinskog Jeruzalemskog patrijarhata.
Kako je tom prigodom kazao gvardijan i čuvar nazaretskog svetišta fra Wojciech Boloz, OFM, ovaj je dar znak nade tamošnjoj zajednici i gesta koja smjera donošenju mira u Svetu zemlju.
Gospa Kraljica planina
Inače, Bazilika Navještenja podignuta je na mjestu gdje se, prema vjerovanju, nalazila kuća Blažene Djevice Marije, odnosno gdje joj se ukazao arkanđeo Gabrijel i navijestio da će roditi Sina Božjega. Tijekom stoljeća nekoliko je puta bila rušena i ponovno građena. Nakon srednjovjekovnih previranja na toj je lokaciji 1730., dopuštenjem arapskog autonomnog vladara Palestine Dahera al-Omara, izgrađena nova crkva koja je 1877. proširena, a 1955. srušena kako bi ustupila mjesto današnjoj katoličkoj bogomolji. Nju je, kao crkvu na dvije razine, projektirao talijanski arhitekt Giovanni Muzio, a posvećena je 23. ožujka 1969.
U atriju oko bazilike te okolnom prostoru koji uključuje crkvu Sv. Josipa i pripadajući im perivoj, smješteni su brojni mozaici Blažene Djevice Marije koji predstavljaju prikaz čašćenja Gospina lika u pojedinim narodima. Među njima nalazi se i pet „hrvatskih Gospa“: Bistrička, Kondžilska, Olovska, Trsatska i Sinjska/Ramska.
