»Znanost križa ne možemo zadobiti ako križ stvarno ne pritisne naša ramena.«

Kad te riječi napiše istaknuta znanstvenica, filozofkinja, koja je k tome na svojim plećima ponijela nacistički zločin kao najveći križ 20. stoljeća tada joj se mora vjerovati. Autorica tih riječi, sv. Edith Stein, rođena 1891. kao jedanaesto i najmlađe dijete u židovskoj obitelji grada Breslau (danas Wroclaw), po mnogočemu je upravo simbol dvadesetoga stoljeća. Znak Božjega djelovanja i u tim, naizgled »bezbožnim godinama«.

Iako je bila odgajana čvrsto po svim propisima židovske vjere, mlada Edith već sa trinaest godina »znala je« da ne vjeruje u Boga! Zaputila se na studij filozofije, tada nošene na krilima pozitivizma i mehanicizma, koji su nijekali postojanje duše. Njezin znanstveni duh, gladan istine, ipak se nije mogao na tome zaustaviti. Osjetila je razočarenje takvom filozofijom, no susret s djelom glasovitoga filozofa Edmunda Husserla vratio joj je nadu. Kao njegova asistentica prešla je na sveučilište u Speyeru, te ubrzo postala doktoricom filozofije.

Držala je predavanja po brojnim sveučilištima, govorila osam jezika, stekla veliki ugled. No, nije se zato »uspavala« i uzoholila... I dalje je tragala za istinom, sve dok nije »naletjela« na autobiografiju sv. Terezije Avilske. Uslijedio je potpuni preokret i u 30. godini života, usprkos velikom protivljenju svoje majke, Edith se krstila. Jedanaest godina kasnije stupila je u Red sestara karmelićanki u Kolnu, dokazavši kako istinski znanstveni duh i pristup uvijek dovode do jedine Istine, Stvoritelja svijeta.

Židovka i katolkinja, znanstvenica i pjesnikinja postala je Terezija Benedikta od Križa, a u samostanu su je čekale nove kušnje – obični svakodnevni poslovi, pranje i čišćenje, sve ono na što kao intelektualka nije bila naučena. Prihvatila je to strpljivo i ponizno, znajući da »nije ljudska aktivnost ona koja nas može spasiti«. Hitlerov dolazak na vlast i progon Židova zaprijetio je i Edith, te njezinoj sestri Rosi koja je također postala redovnica. Poglavarice su ih stoga 1938. godine poslale u nizozemski karmel Echt. Zločinačka nacistička ruka i tamo ih je dohvatila, tek koji dan prije no što su trebale dobiti vize za Švicarsku. Devetoga dana kolovoza 1942. smaknute su u plinskoj komori u Auschwitzu.

Iako katolkinja, sv. Edith Stein hrabro je prihvatila sudbinu svojih sunarodnjaka, postavši i u smrti »most međusobnoga razumijevanja kršćana i židova«, kako je to istaknuo papa Ivan Pavao II. proglašavajući je 1998. godine svetom. Jer, svoj je život dala i zato što je bila Židovka, ali i zbog nacističke mržnje na Katoličku Crkvu koja se suprotstavljala progonu Židova.

Koliko čvrst most je svojim životom Edith ostavila 20. stoljeću, najljepše otkrivaju njezine riječi: »Naša je ljubav prema bližnjemu mjera naše ljubavi za Boga. Za kršćane, i ne samo za njih, nitko nije stranac. Ljubav Kristova ne poznaje granice«.

Osmrtnice ba

Zanima te i ovo?
Litanije sv. Franje Ksaverskog
03. December 2020.
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.