Zabrinuti znanstvenici i studenti zagrebačkog Agronomskog fakulteta i australskog Sveučilišta u Wollongongu pokrenuli su zajedničku eko-kampanju „Krešo krijesnica”.

- Želimo spriječiti nestanak svjetla našeg djetinjstva, pojašnjava dr. Darija Lemić s Agronomskog fakulteta Zagreb ciljeve pokretanja ove hrvatsko-australske akcije.

- Većina ljudi pamti tople ljetne večeri ukrašene mnoštvom „živih lampica“. Sjaj kao iz bajke koji je stvorila sama priroda. Krijesnice su svima u dragom sjećanju, no zašto su samo u sjećanju? Zašto ih viđamo sve manje? To želimo promijenjiti, želimo da krijesnice ne budu samo dio naših sjećanja, kaže dr. Lemić za Jutarnji.hr.

Pojašnjava kako su krijesnice kukci koji žive na svim kontinentima s tropskom i umjerenom klimom. U svome zatku imaju svjetlosni organ, a njime proizvode efikasniju svjetlost nego žarulje! Naime, žarulje prilikom rada proizvode 90% svjetlosti i 10% topline, dok krijesnice proizvode stopostotnu svjetlost. Proizvodnja svjetla im služi za komunikaciju, pronalaženje partnera i parenje te ponekad za upozoravanje predatora kako bi zaštitile sebe ili teritorij.

Jutarnji list doznaje od dr. Lemić kako u Hrvatskoj pronalazimo dvije vrste krijesnica: Ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i Mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). Naziv „Ivanjska“ se pripisuje zbog prvog ljetnog leta krijesnica koji započinje u noći Svetog Ivana, između 23. i 24. lipnja. Zbog toga ih se još naziva Ivanjskim kukcima. Ponekad svoj let započinju i ranije, što ovisi o vremenskim prilikama u određenoj godini. Njihova svjetlost je najčešće vidljiva između 21 i 22 sata.

Posljednjih nekoliko godina primijećeno je da je sjaj krijesnica sve rjeđi te da na mjestima gdje ih je nekoć bilo mnogo, sada su u neznatnom broju ili ih uopće nema. Razlog tome je utjecaj čovjeka. Krijesnice žive na vlažnim i toplim mjestima kao što su šumarci oko jezera, rijeka ili močvara, uz more ili šumske putiće.

Urbanizacija i gradnja novih prometnih i stambenih objekata smanjuje broj takvih staništa zbog čega krijesnice gube svoje domove. Novogradnja za sobom dovodi mnoštvo osvjetljenja. Kada svjetlo šteti živim bićima u okolišu govorimo o svjetlosnom zagađenju ili poluciji koja je također razlog smanjenom broju krijesnica. Krijesnice koriste svoj sjaj kako bi se sinkronizirale jedne s drugima što je preduvjet za parenje.

Prolazak automobilskih svjetala pored lokacije na kojoj se nalaze krijesnice može poremetiti njihovu sinkronizaciju i na nekoliko minuta. Konstantno ometanje umjetnim svjetlom otežava krijesnicama komunikaciju i umanjuje šansu za parenje što znači da se smanjuje broj budućih generacija krijesnica.

- Kampanja „Krešo krijesnica“ pokrenuta je suradnjom zabrinutih znanstvenika i studenata, a da bismo uspjeli potrebna nam je pomoć građana, koji nama znanstvenicima mogu pomoći u ovoj misiji da saznamo gdje svjetlost krijesnica još uvijek postoji. Stoga, tijekom ljeta 2019. želimo čuti vaš glas! Iz svih krajeva Hrvatske želimo dobivati vaše obavijesti o krijesnicama putem naše Facebook stranice (Krešo Krijesnica), Instagram stranice (Krešo Krijesnica) i Twittera (#crofirefly) ili direktno na naše email adrese. Šaljući nam slike, mjesto, vrijeme, datum i broj krijesnica koje ste vidjeli, izravno ćete pridonijeti boljem razumijevanju ovog kultnog hrvatskog kukca i pomoći njihovoj zaštiti u Hrvatskoj i diljem Europe.

Javite nam Vaša zapažanja, pripazite pri uporabi pesticida oko vaših domova, sadite visoko grmlje i cvijeće u vrtovima kako biste pružili krijesnicama sklonište. Pomognite nam da vratimo svjetlost našeg djetinjstva, ističe dr. Darija Lemić s Agronomskog fakulteta Zagreb.

kreso-krijesnica.jpg

Osmrtnice ba

Zanima te i ovo?
Stotinu tisuća vjernika u Podmilačju: Molitve za zdravlje, mir i ljubav
24. Lipanj 2019.

Medjugorje-info.com koristi kolačiće (cookies) kako bi se poboljšala funkcionalnost stranice i prilagodio sustav oglašavanja.