Bolnice Milosrdne braće u Belgiji više se ne smiju nazivati katoličkima

Kongregacija za nauk vjere donijela je odluku da se psihijatrijske bolnice Kongregacije milosrdne braće u Belgiji više ne smiju nazivati katoličkima jer je u njima omogućena eutanazija pacijenata, piše Nedjelja.ba

U bolnicama Milosrdne braće (Congregazione dei Fratelli della Carità) u Belgiji omogućena je u ožujku 2017. eutanazija pacijenata. Bolnicama upravlja Odbor udruge Provincialat des Frères de la Charité, a većinu u njemu imaju laici. Uprava Milosrdne braće u Rimu usprotivila se takvoj odluci Odbora, ali na nju nisu mogli utjecati, objavio je Vatican News.

Spor koji je od tada trajao između Kongregacije za nauk vjere i uprave Milosrdne braće s jedne, te Odbora s druge strane, okončan je odlukom da se te bolnice više ne smiju nazivati katoličkima. Odluka je stupila na snagu 30. ožujka, a apostolski nuncij u Belgiji ju je predao belgijskim biskupima 7. svibnja. U odluci Kongregacija “s dubokom tugom” određuje “da se psihijatrijske bolnice kojima upravlja udruga Provincialat des Frères de la Charité u Belgiji ne mogu više, od sada, smatrati katoličkim institucijama.”

Odluci su prethodili mnogi razgovori i sastanci kojima se spor nastojao riješiti “u duhu iskrene crkvenosti”. Od udruge je zahtjevano da potvrdi “pisanim putem i nedvosmisleno svoje pristajanje uz načela svetosti ljudskog života i neprihvatljivosti eutanazije, te posljedično, potpuno odbijanje njezina provođenja u bolnicama koje o njoj ovise.” Međutim, ti napori nisu urodili plodom unatoč posredovanju apostolskog vizitatora nadbiskupa Jana Hendriksa.

Odluka se ne odnosi na 50 škola i 15 ortopedagoških centara koji u Belgiji pripadaju Milosrdnoj braći, a koji su se također protivili Odboru udruge.

Belgijska biskupska konferencija je u svojem priopćenju pozvala sve zainteresirane strane na nastavak dijaloga i zahvalila bolnicama na onomu što čine “u ovim teškim vremenima koronavirusa”.

Međutim, general Milosrdne braće fra René Stockman izrazio je sumnju u nastavak dijaloga ustvrdivši da su razgovarali “tri godine i dali sve od sebe.” Podsjetio je da su braća došla u Belgiju 1815. radi brige za bolesnike sa psihičkim poremećajima te je zbog toga za njih ova odluka bolna. Ustvrdio kako će se zbog ovakvog okončanja spora Milosrdna braća morati odreći tih svojih bolnica.

Označeno u