Hod dug 42 godine: Europa je na neki način prazna zato što smatra da žrtva i križ više nemaju smisla bosna srebrna

Hod dug 42 godine: Europa je na neki način prazna zato što smatra da žrtva i križ više nemaju smisla

U subotu 7. listopada, na svetkovinu Kraljice svete Krunice, Hrvati iz katoličkih misija iz pokrajine Nordrhein-Westfalen već 42. put su hodočastili Majci Božjoj Tješiteljici žalosnih u Kevelaer.

Program hodočašća hrvatskih vjernika započeo je prilikom za svetu ispovijed, a zatim je nastavljen pobožnošću križnog puta koji je predmolio fra Ivica Režić, voditelj Hrvatske katoličke misije Köln.

Središnji događaj hodočašća Djevici Mariji – Tješiteljici žalosnih, bila je sveta misa u bazilici svete Marije koju je predslavio fra Zdravko Dadić, provincijal Provincije svetoga Križa – Bosne Srebrene, u koncelebraciji s desetoricom svećenika.

Hrvatske hodočasnike na hrvatskom jeziku pozdravio je vlč. Gregor Kauling, upravitelj svetišta u Kevelaeru. Uime hrvatskih katoličkih misija, kao domaćin i organizator, prisutnima je pozdrav uputio fra Josip Filipović, voditelj Hrvatske katoličke misije Moers zaželjevši svima dobrodošlicu na 42. tradicionalno hodočašće Hrvata u Kevelaer.

Fra Josip je istaknuo kako Hrvati rado hodočaste u marijanska svetišta pa tako i u svetište u Kevelaer: “Rado dolazimo ovdje u svetište Majke Tješiteljice žalosnih, mjestu molitve, obraćenja, utjehe, mjestu milosrđa, nade i ozdravljenja. Tko nas može bolje razumjeti doli naša Majka. Jer Majka je ta koja se s nama istinski raduje. Ona nam pruža utjehu u teškoćama, briše nam suze kada plačemo, postaje nam suputnica u našem svakodnevnom životu. Zato joj rado dolazimo, rado zahvaljujemo i rado joj se molimo“.

U svojoj propovijedi provincijal fra Zdravko Dadić podsjetio je na prošlost svetišta Kevelaer s kojim su Hrvati posebno povezani još od 17. stoljeća kada se dio hrvatskih vojnika borio na strani katolika u obrani grada protiv nasrtaja protestanata za vrijeme Tridesetogodišnjega rata, napomenuvši kako su došli čak iz dalekih prostora tadašnje Hrvatske u Njemačku da bi se fizički borili kako bi se sačuvala vjera…

„Danas se to od nas ne traži, da fizički ginemo za svoju vjeru. Danas se od nas traži da svjedočimo. A vjera se ne može svjedočiti, a da se ne svjedoči svime, i stavom, i govorom i životom. Stoga je potrebno prvo upoznati svoju vjeru i kršćanske vrijednosti. A te su kršćanske vrijednosti utkane u temelje Europe koja danas sve čini da se riješi tih vrijednosti. Zato je Europa na neki način prazna zato što smatra da žrtva i križ više nemaju smisla. A ako nema križa, onda nema ni ljubavi, nego vlada sebeljublje“, naglasio je provincijal fra Zdravko Dadić.

Na kraju svete mise, fra Josip Filipović je još jednom zahvalio svima koji su sudjelovali u hodočašću u Kevelaer. Svetu misu pjesmom je animirao udruženi zbor katoličkih misija iz pokrajine Nordrhein-Westfalen, a za orguljama je bio Darko Lovrinčević, pastoralni suradnik Hrvatske katoličke misije Moers. Misi je prisustvovao i doc. dr. sc. Ivan Bulić, generalni konzul Republike Hrvatske iz Düsseldorfa.

U poslijepodnevnim satima svi hrvatski hodočasnici su se sa svećenicima uputili od svetišta prema Ulici Hrvata (Kroatenstrasse) gdje se nalazi spomenik Hrvatski križ podignut u čast Hrvatima koji su 1. kolovoza 1635. godine uspješno pomogli katolicima Kevelaera u obrani od protestanata.

Marijansko svetište u Kevelaeru poznato je kao svetište Majke Božje Tješiteljice žalosnih, a nalazi se u sjeverozapadnoj Njemačkoj. Čudotvorna slika rađena u bakrorezu, dimenzija svega 7,5×11 cm, najvjerojatnije ja najmanja čudotvorna slika na svijetu.

Ivan Gavranović, Bosna Srebrena

Označeno u