Na Grenlandu, najvećem svjetskom otoku, ledenjaci se naginju prema moru s goleme ledene kape – a usred tog ekstremnog krajolika, mala katolička zajednica okuplja se oko jedinog svećenika na tom području.
Otac Tomaž Majcen, franjevac konventualac iz Slovenije, služi na Grenlandu od 2023. Sa sjedištem u glavnom gradu Nuuku, svakodnevno slavi misu u crkvi Krista Kralja – jedinoj katoličkoj župi na otoku – i često putuje u udaljene gradove kako bi posjetio katolike razasute po teritoriju.
„Ukupno ima oko 800 katolika“, rekao je Majcen za ACI Prensa te pojasnio kako su većina imigranti iz raznih zemalja, s malim brojem lokalnih Grenlanđana.
U najhladnijim mjesecima temperature mogu pasti znatno ispod minus 50 stupnjeva Celzija. Fra Tomaž, koji također uživa u promatranju sjeverne svjetlosti, rekao je kako klimatske teškoće i udaljenost oblikuju život župe, ali nedavna globalna pozornost donijela je drugačiju vrstu pritiska.
Nelagoda i tuga
Mala katolička zajednica, kao i veći dio šire populacije, reagirala je s mješavinom nelagode i tuge na nedavne izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa koji sugerira moguću aneksiju ili kontrolu nad Grenlandom. Otok se nalazi u strateški osjetljivoj regiji, uključujući i potencijalne rute za interkontinentalne projektile u hipotetskom sukobu između Washingtona i Moskve.
„Da, ima puno nelagode, iako je tiha. Ljudi ovdje nisu dramatični; rezervirani su. Ali strah ne viče uvijek – često šapuće… Neki me pitaju što mislim da će se dogoditi. Drugi jednostavno kažu: 'Ovo se ne čini ispravnim“, rekao je Majcen te istaknu kako ga najviše muči način na koji se o Grenlandu ponekad raspravlja u dalekim političkim debatama.
„O Grenlandu se govori kao da je objekt, a ne dom. Kao svećenik slušam ljude i osjećam kako ih ovakve izjave čine malima i nevidljivima. Iz Nuuka ove prijetnje mogu izgledati daleko, ali njihov emocionalni utjecaj je stvaran, objasnio je fratar.
Zanemarivanje živih ljudi
Strateška važnost Grenlanda porasla je kako polarna navigacija postaje sve izvedivija i kako bi arktičke morske rute mogle skratiti putovanja između Europe i Azije u nadolazećim desetljećima. No, Majcen je upozorio kako geopolitički razgovori često zanemaruju ljude koji tamo žive.
„Kada se ovakve riječi pojave u medijima, stvaraju buku, zbunjenost i tjeskobu među običnim ljudima... Život na Grenlandu obično je tih, usredotočen na obitelj, posao, vrijeme i zajednicu. Odjednom čujemo snažne riječi o 'preuzimanju kontrole' ili 'aneksiji', izgovorene vrlo daleko, bez poznavanja našeg naroda. Ono što me najviše uznemirava jest koliko se lako ljudsko dostojanstvo može zaboraviti. Političke debate usredotočuju se na teritorij, resurse i strategiju, ali rijetko na srce ljudi“, kazao je slovenski fratar.
Koja je misija Crkve na Grenlandu?
Grenland ima oko 57 000 stanovnika, a oko 95% pripada Evangeličkoj luteranskoj Crkvi. U svojim razgovorima sa župljanima Majcen često čuje brige koje nadilaze politiku.
„Neki me ljudi pitaju: 'Jesmo li važni? Hoće li se naš glas čuti? Jesmo li samo adut za pregovaranje? Ta pitanja dotiču se nečeg vrlo dubokog. Kao svećenik, vidim kako neizvjesnost slabi povjerenje i stvara tjeskobu“, objasnio je te primijetio kako se čak i prije nego što je Grenland ponovno privukao međunarodnu pozornost, otok suočavao s ozbiljnim društvenim izazovima, uključujući visoke stope samoubojstava i alkoholizma. U tom kontekstu, rekao je, misija Crkve uključuje pružanje stabilnosti i nade, shvaćajući potrebu za „nježnošću Evanđelja“, koje „nas podsjeća da svaka osoba ima lice, ime i priču“.
„Grenland je dom. To je dom obitelji, djece, starijih, tradicija i nada. Nismo samo komad zemlje, prazno mjesto na karti, niti samo led, minerali ili vojni položaj“, posvjedočio je fra Tomaž.
Iz tog uvjerenja, pozvao je na poštovanje Grenlanđana u svakoj raspravi o budućnosti otoka. „Na Grenlandu se ne može izgraditi budućnost bez Grenlanđana… Slušanje je važnije od govora. Poštovanje je važnije od moći“, istaknuo je fratar.
Pitanje vjere i ekumenizma
Grenland je također središnji dio rasprave o klimi, jer zagrijavanje ubrzava topljenje leda. Majcen je naglasio nedavnu odluku samoupravne grenlandske vlade da zabrani nova istraživanja ugljikovodika, unatoč značajnim neiskorištenim rezervama nafte i plina ispod zemlje. Izbor odražava i ekonomske stvarnosti jer su troškovi vađenja izuzetno visoki, a također i ekološke probleme, uz prioritete poput zaštite prirode, ribolova, turizma i širenja održive energije, uključujući hidroenergiju.
Za fra Tomaža, briga za grenlandski okoliš nije samo političko pitanje, nego i pitanje vjere.
„Naš krhki arktički okoliš jedno je od Božjih najimpresivnijih – i najranjivijih – remek-djela. Briga za njega ujedno je i način poštovanja prema svima koji ovdje živimo“, kazao je.
Također je pozdravio ekumenski odgovor luteranske većine u zemlji. Prema Svjetskom vijeću Crkava, luteranski biskup Grenlanda Paneeraq Siegstad Munk, potaknuo je župe da odgovore na napetosti moleći svake nedjelje „za Kraljevinu Dansku i Grenlandsku vladu“.
Majcen je naglasio da inicijativa odražava zajedničku kršćansku brigu za mir. „Kao kršćani, čak i iz različitih tradicija, dijelimo zajedničku brigu za mir i ljudsko dostojanstvo. U ovakvim trenucima, ekumensko jedinstvo nije teorija nego stvarnost. Molitva pomaže društvu da mirnije diše“, posvjedočio je fra Tomaž. A njegova nada za budućnost Grenlanda, kako je kazao, „jednostavna je i duboka“: „Da Grenland može rasti u miru, s dostojanstvom i poštovanjem. Da se mladi ljudi osjećaju ponosno na to tko su. I da strah nema zadnju riječ.“
