Vladajući liberali u Kanadi postigli su dogovor s Bloc Québécoisom o izmjenama nacionalnih propisa o govoru mržnje kojima bi se ukinule odredbe koje trenutačno štite osobe čije su izjave utemeljene na vjeri ili vjerskim tekstovima. Kanadski zakon zabranjuje poticanje mržnje prema „prepoznatljivoj skupini“, ali je do sada sadržavao izuzetke za religijski utemeljene stavove. Prema pisanju National Posta od 1. prosinca, očekuje se da će ti izuzeci biti uklonjeni u nadolazećem amandmanu, što je potvrdio anonimni izvor iz Vlade navodeći da je „zakon sada u obliku s kojim su svi zadovoljni“.
Izvješća o zločinima iz mržnje u Kanadi u porastu su posljednjih godina, osobito antisemitizma, a organizacija B’nai Brith Canada zabilježila je nagli rast antisemitističkih incidenata nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. te dodatni porast kroz 2024. godinu. Predložene izmjene zakona kriminalizirale bi javno prikazivanje nacističke svastike i simbola SS-a, koji se često koriste za zastrašivanje židovskih zajednica. Predviđa se i ukidanje obveze da državni odvjetnik odobri pokretanje postupaka za kaznena djela povezana s govorom mržnje.
Oporbeni konzervativci protive se izmjenama tvrdeći da su simboli i djela koja se nastoji kriminalizirati „već nezakoniti“ te upozoravaju da uklanjanje uloge državnog odvjetnika ukida važnu pravnu zaštitu. Upozoravaju i da se predloženim izmjenama snižava pravni prag za definiranje mržnje, čime se, kako tvrde, ugrožava sloboda izražavanja. Amandman bi definirao mržnju kao „emociju koja uključuje gađenje ili stigmatizaciju i jača je od prijezira ili nesviđanja“.
Kritike stižu i iz kršćanskih krugova. Kršćanska pravna udruga iz Ontarija pozvala je u listopadu Vladu da zadrži vjerske izuzetke, ističući da su oni u skladu s načelima pravde i jednakosti te doprinose borbi protiv diskriminacije i mržnje. Smatraju da bi uklanjanje tih zaštita moglo narušiti ustavnu održivost zakona o govoru mržnje.
Pitanje vjerskih sloboda posljednjih je godina sve češći predmet javnih rasprava u Kanadi. U rujnu je montrealski nadbiskup Christian Lépine upozorio na „ozbiljne zabrinutosti“ u vezi s prijedlogom premijera Québeca Françoisa Legaulta o ukidanju javne molitve, istaknuvši da bi zabrana javne molitve bila „poput zabrane samog mišljenja“. Krajem 2024. godine parlamentarni Odbor za financije predložio je uklanjanje „unapređenja religije“ s popisa priznatih ciljeva za dobivanje statusa dobrotvorne organizacije, što su pojedine skupine ocijenile izravnom prijetnjom vjerskoj slobodi i ulozi vjerskih zajednica u društvu. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, broj katolika u Kanadi smanjio se u posljednjem desetljeću za gotovo dva milijuna.
