Osim osnovne vjerske službe i vođenja obreda, franjevački svećenici bili su i edukatori naroda.

Najveći broj eksponata u muzeju kreševskog samostana odnosi se na tradicionalna zanimanja.
Centralni dio Bosne kroz historiju je, zbog svog jedinstvenog položaja, zauzimao stratešku administrativnu poziciju u državi. Administrativne jedinice gradile su se tamo gdje su bili povoljni uvjeti, a jedan od njih jest ogromno geološko bogatstvo, koje je kasnije izrodilo različite grane industrije i trgovinu kao glavnu poveznicu s ostatkom svijeta.

Epicentar rudarstva i obrade metala još u srednjem vijeku bio je bazen smješten na teritoriji između današnjeg Kreševa i Fojnice, a prvi pisani trag o kreševskim rudnicima srebra, bakra i olova potječe iz 1381. godine.

Franjevački redovnici vijekovima su pratili narod kreševskog kraja, zajedno preživljavali uspone i padove lokalne zajednice, a osim osnovne vjerske službe i vođenja obreda, svećenici su bili najveći edukatori naroda, piše Aljazeera.

Na području Kreševa djeluje franjevački Samostan sv. Katarine, koji je utemeljen još u 14. vijeku, ali je današnja zgrada s crkvom i pratećim sadržajima izgrađena krajem 19. vijeka.

"Društveni život je u prošlosti bio kudikamo siromašniji, ali fratri su uvijek bili važan dio zajednice koji je narod podučavao kako preživjeti i najbolje iskoristiti ono što je priroda dala", navodi fra Darko Drljo, gvardijan kreševskog samostana.

S obzirom na to da je region Kreševa stotinama godina bio poznat kao rudarski kraj, a kasnije centar metalurgije, fratri koji su odlazili na školovanje izvan samostana nastojali su steći znanje koje će koristiti narodu kojem stoje na raspolaganju.

"Fratri su nastojali educirati sebe, a zatim to znanje prenijeti na narod kako bi što bolje iskoristili situaciju i pogodnosti kraja u kojem žive. Fratri su u to vrijeme jedini bili pismeni i kao takvi jedini su mogli narodu predstaviti nauku o vađenju rude i obradi metala", govori Drljo.
Je li se stanovništvo iz šire regije okupljalo oko rudarstva u Kreševu ili su se mještani opredijelili za taj poziv nije u potpunosti sigurno. I pored sve dobre volje, fratri, kao najveći narodni hronolozi, nisu mogli sačuvati pisane tragove jer su više puta samostani s arhivskim spisima ovog kraja uništavani i izmještani.

"Povijesna građa nije se mogla u cijelosti sačuvati jer su samostani, nažalost, s vremenom prolazili kroz razne tragedije, bilo da su spaljivani ili uništavani na druge načine", kaže fra Drljo.

Više puta rušene, franjevci su iznova podizali svoje građevine i iz ličnih kolekcija i svjedočanstava s udaljenih mjesta formirali arhive, koje su danas sadržane u muzeju Samostana sv. Katarine.

Kreševski fratri oduvijek su sakupljali rijetke, vrijedne i zanimljive eksponate, koji svjedoče o životu na tim prostorima tokom više vijekova. Najveći broj eksponata odnosi se na tradicionalna zanimanja, vezana za eksploataciju ruda i njihovu preradu.

U muzeju kreševskog samostana čuva se rijetko izdanje knjige poznate pod nazivom "Biblija rudarstva i metalurgije". Punog naziva De re metallica (O metalima), knjiga o rudarstvu, geologiji i metalurgiji štampana je 1657. godine u Italiji.

Prema riječima kustosa muzeja fra Ivice Korčanina, knjigu od 477 stranica najvjerovatnije su namjenski nabavili sami fratri kako bi narodu mogli pružiti naobrazbu u skladu sa savremenom evropskom metalnom industrijom.

"Tada narod nije znao čitati, pa su fratri, kao jedini pismeni ljudi tog vremena, nakon propovijedi čitali i tumačili odlomke iz De re metallike", kaže fra Korčanin.

Fratri su ljude educirali o teoriji i nauci obrade metala, što je sigurno dalo doprinos činjenici da su kreševski kovači bili među najboljim zanatlijama u širem regionu.

"Fratri nisu znali kovati i obrađivati metale, ali su bili istinski eksperti i možda prvi inženjeri metalurgije na ovim prostorima", navodi fra Korčanin.

De re metallica danas predstavlja izuzetno vrijedno djelo, iz kojeg su mnogi muzeji uspjeli formirati sliku o historijskom razvoju industrije, a sam primjerak koji se nalazi u Kreševu jedan je od dva posljednja u svijetu.

"U svijetu je tiskano 28 primjeraka ove knjige. Poznato je da su samo dvije danas sačuvane. Jedna se nalazi u Švicarskoj, u Baselu, a druga je ova, u muzeju kreševskog samostana", kaže Korčanin, kustos muzeja.

Muzej kreševskog samostana trenutno se nalazi u fazi preseljenja u novi objekat, u kojem će se eksponati moći izložiti u adekvatnijim uvjetima, upravo onim koje zaslužuje važnost postavki muzeja.

Aktualnim trendom ubrzanog načina života simbioza franjevaca i lokalne zajednice dobila je drugu dimenziju. Neki se prisjećaju minulih vremena i žale za prisnijim odnosima, međutim, istina leži u činjenici da je cilj rada isti, samo su se ciljne grupe promijenile.

Nekada je radnik bio nosilac napretka društva, a danas sva snaga leži u djeci i omladini. Franjevci i dalje posjeduju epitet edukatora društva koje ima snagu nositi se s turbulentnim vremenima i iskušenjima većim od materijalnog siromaštva.

loading...
Osmrtnice ba

Zanima te i ovo?
Novo veliko priznanje za hrvatskog kapetana: Modrić u momčadi godine!
24. Settembre 2019.
I cookie rendono più facile per noi fornirti i nostri servizi. Con l'utilizzo dei nostri servizi ci autorizzi a utilizzare i cookie.
Maggiori informazioni Ok