Zaključujući proslavu Marijanske godine 1954. papa Pio XII. uvodi blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice.
Život svetoga pape Pija X. izuzetan je primjer rasta i napredovanja čovjeka vjernika koji je u poslušnosti i ljubavi znao iskoristiti sve talente koje mu je Bog podario.
Neke zamršene probleme i situacije moguće je riješiti tek kad se "iskorači" iz njih, pa ih se "sa strane" mirno promotri.
Sv. Ljudevit potječe iz kraljevske obitelji Anžuvinaca, bio je u srodstvu sa kraljem sv. Ljudevitom IX. i po majci sa sv. Elizabetom Ugarskom.
Da ne mora baš svakome slava udariti u glavu kad iznenada i preko noći prevali put »od konjušnice do sabornice«, zorno svjedoči sveta Jelena Križarica.
Sv. Hijacint se među Poljacima naziva Jacek, kao umanjenica od Jakov.
Sv. Rok rođen je oko 1295. godine u Montepellieru. Ostao je rano bez roditelja, svoje imanje je podijelio siromasima, a sam se zaputio na hodočašće u Rim.
Velika Gospa je svetkovina posvećena uznesenju bl. Djevice Marije na nebo.
Mala Gospa blagdan je rođenja bl. Djevice Marije, Majke Gospodina našega Isusa Krista.
"Tražim da budete sveti. Svetost nije luksuz već najjednostavnija dužnost. I nije teška" – govorio je svojoj subraći konventualcima "svetac Drugoga svjetskog rata", "svetac koncentracijskih logora", "svetac tiska", "zvijezda prvoga reda".
Sv. Poncijan i Hipolit zajedno su prognani na Sardiniju što je razlog zajedničkog slavlja spomen dana. Oba su mučenici.
Sv. Ivana Franciska de Chantal (1572.-1641.) donedavno se slavila 12. prosinca, a odlukom pape Ivana Pavla II. premještena se na današnji dan.
Sv. Klara (1194.-1253.) se rodila 1194. godine u plemićkoj obitelji Offreduccio.
Sveti Lovro, đakon i mučenik koji se rodio u 3. stoljeću u španjolskom mjestu Huesca, tijekom povijesti stekao je nevjerojatnu popularnost.
»Znanost križa ne možemo zadobiti ako križ stvarno ne pritisne naša ramena.«
Sv. Dominik, utemeljitelj dominikanaca, rodio se u plemićkoj obitelji kastiljanskoga sela Caleruega oko 1175. godine.