Međunarodni dan osoba s invaliditetom

Glavna skupština Ujedinjenih naroda je u listopadu 1992. godine na zajedničkoj sjednici, održanoj radi obilježavanja Desetljeća osoba s invaliditetom (1983. – 1992.), usvojila rezoluciju kojom je 3. prosinca proglašen Međunarodnim danom osoba s invaliditetom.

Povijest ovog Međunarodnog dana seže još u 1956. godinu kada se u Belgiji dogodila rudarska nesreća koja je ostala zapamćena kao nesreća s najvećim brojem ljudskih žrtava u nekom rudniku ugljena. Nakon donošenja navedene rezolucije, UN-ova Komisija za ljudska prava pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca: “s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu”.

Naime, cilj obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom je postizanje boljeg razumijevanja problema invaliditeta u široj društvenoj zajednici te ostvarenja svih prava koje osobe s invaliditetom imaju, kao i njihove potpune uključenosti u društvo u kojem žive. Svake godine Međunarodni dan osoba invaliditetom obilježava se pod drugom temom, a tema ovogodišnjeg UN-ovog Međunarodnog dana osoba s invaliditetom je: “Održivi razvoj – obećanje tehnologije”.

U Republici Hrvatskoj se politika prema osobama s invaliditetom zasniva na suvremenim međunarodnim standardima, koji uključuju i temeljna načela ljudskih prava kao što je načelo nediskriminacije, te načelo međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava, a što čini nužnim ostvarivanje pristupačnosti svih građanskih i političkih, kao i socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava osobama s invaliditetom. U svrhu jasnog i dugoročnog opredjeljenja u stvaranju socijalnih, obrazovnih, odgojnih, kulturnih, materijalnih i ostalih uvjeta za trajnu dobrobit djece s teškoćama i osoba s invaliditetom, Ministarstvo socijalne politike i mladih iniciralo je i provelo niz mjera

Zakonodavna regulativa se kontinuirano unaprjeđivala te kao značajnije zakonske izmjene za osobe s invaliditetom izdvajamo: donošenje novog Zakona o registru birača (2012.), novi Zakon o socijalnoj skrbi (2013.), novi Obiteljski zakon (2013.), novi Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (2014.), izmjene Zakona o suzbijanju diskriminacije (2012.), Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja (2013), novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (2013.) i novi Zakon o udomiteljstvu (2011.).

U tijeku je postupak donošenja Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj. Također, u tijeku je izrada novog zakona kojim će se poboljšati odredbe postojećeg Zakona o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča te proširiti krug korisnika.

Temeljem Plana transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014.-2016. (2018.), Ministarstvo socijalne politike i mladih je donijelo Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014.-2016. provedbom kojeg će se intenzivirati proces i osigurati veliki postotak osoba u izvaninstitucionalnim oblicima skrbi u odnosu na prethodno razdoblje.

Kontinuirano se razvijaju usluge u zajednici za osobe s invaliditetom i povećava njihov broj, s naglaskom na regionalnu ravnomjernost, a što je i cilj izrađene nove Mreže socijalnih usluga (2014.).

Tijekom 2015. godine pristupit će se izradi nove nacionalne strategije za osobe s invaliditetom koja će se temeljiti na postignutim rezultatima važeće strategije te izrađenoj Analizi implementacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a u Hrvatskoj i Analizi jazova provedbe UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom-primarna analiza podataka kao podloga za interpretaciju i završni izvještaj. Modificirati će se postojeće i razviti nove mjere u cilju još veće implementacije članaka Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u nacionalno zakonodavstvo i strateške dokumente.