1. Što je krepost u katoličkom nauku?
Katekizam Katoličke Crkve opisuje krepost kao „postojano i čvrsto raspoloženje činiti dobro.” (KKC 1803). Krepost omogućuju osobi da djeluje u skladu s razumom, pomaže u življenju Kristovog učenja i približava je Bogu.
2. Zašto je krepost toliko važna katolicima?
Krepost omogućuju katolicima da savršenije ljube Boga i bližnjega na sljedeći način:
- Jačanjem moralnog karaktera
- Održavanjem duhovnog života
- Osnaživanjem otpora iskušenju i grijehu
- životom u skladu s Božjom voljom
Prakticiranje kreposti je bitno za rast u svetosti i postizanje vječne sreće s Bogom.
3. Koja je razlika između teoloških i stožernih kreposti?
Katolička tradicija razlikuje dvije glavne vrste kreposti:
- teološke (one primljene od Boga i usmjerene prema njemu: vjera, nada i ljubav (milosrđe)
- stožerne: razboritost, pravednost, snaga i umjerenost
- Teološke kreposti se izravno odnose na Boga, dok stožerne upravljaju moralnim postupcima u svakodnevnom životu.
4. Koje su teološke kreposti?
- Vjera: vjerovanje u Boga i Božju riječ
- Nada: pouzdanje u Božja obećanja i oslanjanje na njegovu milost
- Ljubav (milosrđe): voljeti Boga iznad svega i bližnjega kao sebe samoga iz ljubavi prema Bogu
Te se vrline primaju na krštenju i usavršavaju Božjom milošću.
5. Koje su stožerne kreposti?
- Razboritost: ispravan razum u djelovanju i razlučivanje istinskog dobra u svakoj okolnosti
- Pravda: davanje drugima ono što im s pravom pripada
- Jakost: hrabrost ustrajati u činjenju dobra, posebno usred teškoća
- Umjerenost: umjerenost i samokontrola u svemu
Prakticiranje ovih vrlina nužno je za moralni život i nasljedovanje Krista.
6. Kako se krepost njeguje u katoličkom životu?
Krepost raste kroz:
- Božju milost (posebnu onu primljenu sakramentima)
- molitvu i meditaciju nad Svetim pismom
- redovito oblikovanje savjesti introspekcijom i pokajanjem
- oponašanje svetaca koji utjelovljuju brojne vrline
- konkretna djela milosrđa, pravde, samodiscipline i ustrajnosti
Razvijanje katoličkih vrlina i kreposti u svakodnevnom životu uključuje namjerne postupke pokretane vjerom, milošću i samodisciplinom. Redovita molitva i sudjelovanje u sakramentima jačaju dušu, dok razmišljanje o Svetom pismu i crkvenim učenjima nudi praktičnu mudrost za svakodnevne odluke. Mala djela ljubaznosti, strpljenja, iskrenosti i oprosta, ukorijenjena u ljubavi prema Bogu i bližnjemu, pretvaraju obične rutine u prilike za duhovni rast. Traženje vodstva Duha Svetoga, oponašanje svetaca i uvođenje introspekcije u dnevnu rutinu, dodatno pomažu u razvoju vrlina poput poniznosti, hrabrosti i ljubavi. Njegujući krepost, katolici se stalno približavaju Kristu i grade život obilježen svetošću i mirom.
7. Zašto je krepost put do svetosti?
Katoličko učenje smatra da je krepost bitna za posvećenje i rast u sličnosti s Kristom. Krepostan život odražava ljubav prema Bogu i bližnjemu, ispunjava Kristove zapovijedi i priprema dušu za nebo.
8. Postoje li katolički sveci koji su utjelovljenje vrlina i kreposti?
U svim svecima možemo pronaći uzor za neku vrlinu. Na primjer:
- Sveti Toma Akvinski je uzor za mudrost (razboritost)
- Sveta Terezija iz Kalkute je uzor za milosrđe
- Sveti Maksimilijan Kolbe je uzor za hrabrost
- Sveti Josip je uzor za pravdu i poniznost
Njihovi životi pružaju inspiraciju i praktične primjere za rast u kreposti.
9. Koja je uloga kreposti u sakramentima?
Sakramenti, posebno krštenje i euharistija, nadnaravno jačaju vrline. Ispovijed vraća milost izgubljenu grijehom i obnavlja odlučnost da se prakticira krepost.
Krepost i sakramenti duboko su isprepleteni u katoličkom životu. Sakramenti su vidljivi znakovi koje je Krist ustanovio kako bi darovao božansku milost, koja omogućuje i jača prakticiranje vrlina u svakodnevnom životu. Sudjelovanjem u sakramentima, katolici primaju duhovnu hranu, oprost i vodstvo Duha Svetoga, što im omogućuje rast vrlina poput ljubavi, poniznosti i hrabrosti. Milost primljena kroz sakramente ne samo da liječi i obnavlja dušu, već i pruža duhovnu snagu i vodstvo potrebno za autentičan život i rast u svetosti svaki dan.
10. Kako mogu prakticirati vrline u svom svakodnevnom katoličkom životu?
- prisustvujte misi i primite Euharistiju
- redovito se ispovijedajte
- svakodnevno provodite djela milosrđa, strpljenja i oprosta
- slijedite Deset Božjih zapovijedi
- molite se za vodstvo i darove Duha Svetoga
- obratite se Blaženoj Djevici Mariji i svecima za pomoć
Razvoj vrlina i njegovanje kreposti temelj je katoličkog učenja i ključ duhovne radosti, nade i ispunjenja.
(Izvor: Ascension)
