Nakon prošlotjedne emisije "Otvoreno" brojne je gledatelje zanimalo tko je mladi student koji svojim društvenim radom želi upozoravati na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini te predano raditi u okviru društvenoga aktivizma kako bi poboljšao njihov položaj.

Tema HRT-ove emisije Otvoreno 18. siječnja bila je posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Bosni i Hercegovini, odnosi te države s Hrvatskom te položaj Hrvata i izmjene izbornoga zakona u toj državi. O spomenutim su temama razgovarali posebni savjetnik predsjednice Mate Granić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, Josip Klisović iz SDP-a, komentator HRT-a Tihomir Vinković te bloger Marijan Knezović, piše Večernji hr.

Upravo je mladi društveni analitičar svojim znanjem te sposobnošću polemiziranja zabljesnuo u emisiji u koju ga je pozvao urednik Damir Smrtić. Pridobivši simpatije gledateljstva, nametnuo se kao poznavatelj društveno-političkih prilika u Bosni i Hercegovini, a u emisiji je samouvjereno nadopunjavao navode Mate Granića i suvereno polemizirao s Joškom Klisovićem. Nakon prošlotjedne emisije brojne je gledatelje zanimalo tko je mladi student koji svojim društvenim radom želi upozoravati na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini te predano raditi u okviru društvenoga aktivizma kako bi poboljšao njihov položaj.

Marijan Knezović ima samo dvadeset jednu godinu. Student je Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u Zagreb je došao iz hercegovačkoga gradića Posušja. Sebe opisuje kao mrzitelja nepravde, zagovornika slobode i idealista. Kaže kako se želja za javnim radom javila kao rezultat činjenice da mu je najneomiljenija pojava u društvu šutnja, posebice šutnja o stvarima o kojima treba najviše govoriti, a uzročno-posljedičnom vezom to su najčešće društveni problemi o kojima je zahtjevno razgovarati. Knezović kaže kako to ne treba biti razlogom da prihvatimo šutnju jer to znači prihvaćanje lošega izbora i loše budućnosti jer šutnja ne može rezultirati ničim dobrim, nego samo produbljivanjem agonije.

Student iz Hercegovine posljednjih je nekoliko godina i autor internetskoga dnevnika, odnosno bloger. Uglavnom piše o društveno-političkome stanju u Bosni i Hercegovini, ali i o ekonomiji jer je upravo ona njegova prva ljubav i prva strast. U svojim stavovima zastupa liberalne teze u ekonomiji, točnije liberalno-konzervativne. Naglašava važnost osobnih sloboda te ističe ekonomske slobode kao njihovu osnovu. „Ako ne možemo upravljati svojim novcem, ne možemo upravljati ni svojim vremenom, a ako ne možemo svojim vremenom, ne možemo upravljati ničim“, smatra Knezović. Njegov se internetski dnevnik uglavnom čita u Sarajevu jer su, tvrdi, teme o kojima piše zanimljivije Bošnjacima u Sarajevu nego Hrvatima.

„Zadovoljan sam koliko je blog čitan jer imam stotine tisuća pregleda. Iskreno mislim da ljudi u Sarajevu, ponajprije Bošnjaci, imaju pomalo iskrivljenu predodžbu o Bosni i Hercegovini“, kaže Knezović. Smatra da se današnjoj Bosni i Hercegovini bliži kraj jer je država u neprestanim političkim krizama te da mora doći do promjene. Dodaje kako postoji strah u Sarajevu od korjenitih promjena u Bosni i Hercegovini. Najveća bi korjenita promjena bila izmjena izbornoga zakona koja bi osigurala Hrvatima biranje vlastitih predstavnika u vlast što je osnovno ljudsko pravo u cijelome svijetu, a u Bosni i Hercegovini to se drži vrstom nagrade. Treći je entitet nužan jer je jasno kako su različita rješenja iskušana i nijedno od njih nije uspjelo. Jedino je logično i racionalno rješenje, po njegovu mišljenju, pokušaj federalizacije države.

Bosna i Hercegovina je poput male Jugoslavije, a Sarajevo je mali Beograd. Znamo što je bilo kad su se Hrvati okrenuli protiv Jugoslavije. Isto bi se moglo dogoditi kad bi se okrenuli protiv Bosne i Hercegovine. Mi to ne želimo, nego je želimo voljeti, želimo da ona uspije, ali tek kad u njoj budemo ravnopravni kao i svi ostali“, ističe Knezović te dodaje: „Nisam najpametniji čovjek koji iznosi konkretna rješenja, ali mnogi drugi jesu i postoje o tome mnoge studije. One su različite, ali ideja je ista. Ona je osiguranje ravnopravnosti, a to je očito moguće jedino s pomoću koncepta federalizma jer u višenacionalnim državama federalizam provjereno funkcionira. Ne postoji nijedna stabilna višenacionalna država na svijetu koja nije federalizirana po svojemu uređenju. Primjerice, Nijemci u Belgiji, kojih je dva posto, imaju veća prava od Hrvata kojih je petnaest posto. Nijemci u Belgiji imaju svoj televizijski program na materinskome jeziku, Hrvati nemaju ni to, što je smiješno za konstitutivni narod jedne države u 21. stoljeću“, ističe mladi analitičar.

Svoje gostovanje u emisiji Otvoreno ocjenjuje zadovoljavajućim. Mišljenja je kako je važno raspravljati o položaju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini za koji kaže da se uništava već dvadeset godina. Lako je vidljivo to propadanje dok se međunarodna zajednica, kao i države u okružju, ponašaju kao da se ništa ne događa jer je to lakši način. Ističe i kako je svaka kriza prilika za katarzu te kako je dogovor moguć, što dokazuje i Daytonski sporazum. Tad je postignut određeni dogovor, a sad je vrijeme da se o njemu razgovara te da se on primjereno primjenjuje ili da se postigne novi dogovor. Trenutačno se dogovor primjenjuje na licemjeran način, što rezultira činjenicom da se ponajprije Hrvati, a zatim u nešto u manjoj mjeri i Srbi politički izoliraju u Bosni i Hercegovini.

Marijan Knezović smatra da su mladi ljudi izvor energije i potencijala promjena u društvu. Tako vidi i sebe kao sudionika promjena koji želi posvetiti život svojemu narodu. Kaže kako je korak k mijenjanju društva javnost, a glas je javnosti medij, posebice televizijski. U tome svjetlu vidi i ulogu Hrvatske radiotelevizije koja se brine za glas naroda. Uloga medija za njega nije samo informiranje građana, nego i oblikovanje stavova. Mediji bi trebali biti svjesni svoje odgovornosti koja presudno utječe na odluke koje se donose u društvu jer odluke koje donose pojedinci ovise o informacijama iz medija. Govor mržnje za njega je cenzura, a američki model smatra najrazvijenijim jer u njemu bilo tko može izraziti bilo kakav stav.

Osmrtnice ba

Zanima te i ovo?
Trodnevnica Majci Božjoj Bistričkoj
10. July 2020.
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.