Mnogima će, sigurni smo, biti zanimljiv tekst koji donosimo u originalu iz Zemaljskog muzeja B i H, kako po priči, tako i po jeziku i pravopisu iz tog doba! Ali, kao se ne biste mučili sa sitnim slovima, potrudili smo se prepisati ga, onako kako piše, donosi  tomislavnews

Po narodnom pričanju priopćio I. Zovkorčki istoriograf, vizantijski car-pisac Konstatin Porfirogenet zabilježio nam je u svom znamenitom djelu: “De administrando imeprio” onu prekrasnu i zanimljivu priču, koja nam pripovijeda, kako je naš narod došao iz svoje prastare zakarpatske postojbine u današnju svoju domovinu predvogjen peterisom one poznate braće i njihovijem sestrama: Tugom i Bugom.

Da je ova priča neka vrsta narodne alegorije, koja nam pod imenom peterice braće i dviju sestara ništa drugo ne kazuje do li sedmeroplemeni narod, o čemu je već učeni hrvatski povjesničar V. Klajić u jednome od pretprošlogodišnjijeh “Vijenaca” veoma umno i lijepo tumačio na temelju sam kritične istorije, uza što pristaje kako se čini i visoko učeni Rus Filippov-o tome mi nećemo ovdje govoriti, jer se to našeg prijedmeta ne tiče. Samo ćemo to ovdje istaknuti i zabilježiti, kako i ovdjašnji narod priča o jednome članu, kako bismo rekli, te sedmeroosobne obitelji, a to je o poznatoj nam sestri Bugi. O njoj su nam se najčistije priče sačuvale u mjestu “Buško Blato” u Hercegovini.

Kod tamošnjih stanovnika sačuvala se o njoj uspomena pod raznijem imenima, kao primjerice bude rečeno: Kraljica Buga, kraljica Bužanka, kraljica Bužana, te uz to još pripovijedaju i o njezinom stalnom obitalištu Bužan-gradu, označujući mu pri tom još i samo mjesto. tamo imade i jedno mjesto, koje se zove “Kraljičina Prispa”. No najznamitije je za nas, što još i sada tamo ima porodica Bužana, koja u svojoj tradicijonalnoj genealogiji izvodi genezu svoju još od kraljevskog roda. Što je važno, što se i sada sami zovu, a i drugi ih njihovi mješćani zovu, upravo pod žensku. N.pr. ako se govori o jednoj osobi tog plemena, uvijek će se kazati: Mato Bužana, Ivan Bužana, Grgu Bužana i.t.d. Govori li se o više njih, uvijek će se kazati nikako drugčije nego Bužane, a ne kako bi pravilnije za jedninu bilo: Bužan i Bužanin, ili što tako slična, a za množinu: Bužani ili kakim sličnim načinom.

tekst-buga.jpg

Darovi zemaljskom muzeju u godini 1892.

www.tomislavnews.com

loading...
Osmrtnice ba

Zanima te i ovo?
Fra Ivo Pavić: Molitva otklinjanja od svakog zla
24. August 2019.

Medjugorje-info.com uses cookies to improve functionality of website and to adjust advertising system.