Ujedinjeni narodi 12. veljače obilježavaju tragediju djece vojnika. Djeca se novače u Jemenu, Južnom Sudanu i Srednjoafričkoj Republici. U Južnom Sudanu se više od 19 000 maloljetnika koristi kao vojnike.

Države u praksi poduzimaju sve moguće mjere kako bi se osiguralo da pripadnici njihovih oružanih snaga mlađi od 18 godina ne sudjeluju izravno u borbama, dok naoružane skupine neovisne od oružanih snaga neke države, ne smiju ni pod kojim uvjetima novačiti ili u stvarnim borbama koristiti vojnike ispod 18 godina, prenosi Vaticannews.

Protokol o sudjelovanju maloljetnika u oružanim sukobima koji su na skupštini Ujedinjenih naroda o pravima djeteta 2000. potpisale 153 države, nastoji suzbiti pošast „djece vojnika“ koja se danas spominje na međunarodnoj razini. Ta pojava koju je papa Franjo nazvao strahotom i ropstvom, i dalje je prisutna u većini ratova u svijetu.

Djeca se novače u Jemenu, Južnom Sudanu i Srednjoafričkoj Republici. Prema podacima Međunarodnog fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), u Južnom Sudanu se više 19 000 maloljetnika koristi kao vojnike. Ujedinjeni narodi su od početka sukoba u 2013. oslobodili 3 000 maloljetnih vojnika. UNICEF je zabilježio i 3 000 nemilih događaja u koje su u posljednje četiri godine bila uključena djeca, među kojima su ubojstva, sakaćenja, seksualno nasilje, otmice, napadi na škole i bolnice, te izostala humanitarna pomoć.

Djeca se novače u sjevernoj Nigeriji, gdje je UNICEF uspio osloboditi 833 maloljetnika. Ona su novačena u Afganistanu i Siriji, te u svim ratnim okolnostima koje poznajemo. No, oni su vojnici i u zemljama o kojima se nikada ne govori poput Obale Bjelokosti i Liberije. Samo podaci tih zemalja govore koliko je to teško zaustaviti.

„Međunarodni kazneni sud smatra ratnim zločinom, dok je ono za talijansku Nacionalnu organizaciju rada, najgori oblik dječjega rada. Postoje međunarodna sredstva za sprečavanje te pojave, no često su prilike na terenu vrlo složene“, rekao je za Radio Vatikan Andrea Iacomini, glasnogovornik talijanskog UNICEF-a.

Prema njegovim riječima, prije svega potrebno je analizirati društvene razloge koji u tim zemljama dovode do novačenja djece. Jesu li prisilno novačeni, pridružuju li se dobrovoljno naoružanim skupinama, moraju li bježati od siromaštva, gladi ili podržati neki razlog za sukob. Samo se nakon toga, smatra on, može početi sa sprečavanjem i oporavkom koji su u mnogim zemljama složeni. U projektima razvojačenja koji su često neučinkoviti i krivotvoreni, potrebna je, dodao je, potpora međunarodne zajednice i praćenje prilika.

„Prema posljednjim podacima Ujedinjenih naroda u Somaliji je u 2017. unovačeno oko 2 000 maloljetnika. Na temelju međunarodnog sporazuma o pravima djece, svako dijete koje se nađe u ratu, u roku od tri dana mora biti predano Ujedinjenim narodima ili drugim nevladinim organizacijama. Na temelju tog protokola Intersos, talijanska nevladina organizacija, u 2018. ponovo je u građanski život uključila 108 djece bivših vojnika. Svako dijete dobilo je psihološku pomoć i uvjete za redoviti život. To često uključuje pronalaženje njihovih obitelji ili skrbništva. Ako su mlađi od 15 godina nastavljaju školovanje, a ako su stariji, a nemaju želje za nastavkom školovanja, tečajevima se osposobljavaju za neko zanimanje i posao“, rekao je Iacomini.

telegram-medjugorje.png

Evanđelje dana

paypal.jpg

buci-bu-shop-siroki-brijeg.jpg 

lightstudio.gif

sedam-pokornickih-psalama.jpg

najnovije-vijesti-iz-medugorja.jpg

dr-anja-vasilj-ginea.jpg

cocotours-autobusi.jpg

knjiga-fra-tomislava-pervana.jpg

svjedocanstvo-medugorje.png

molitveni-zid-1.gif

marijine-ruke1.jpg

molitveni-program-u-medugorju.png

Zanima te i ovo?
U drevnoj armenskoj crkvi Turci zapalili roštilj
18. Siječanj 2021.
Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo i prilagodili sustav oglašavanja. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.