Sveti je Otac pred 5500 vjernika prisutnih u vatikanskoj bazilici istaknuo da u radosti božićne osmine časte Presvetu Mariju Bogorodicu koja je svijetu dala Kneza mira, onoga koji ih pomiruje u svojoj ljubavi. „U središtu razmišljanja je mir kao dragocjeni i krhki dar koji smo primili, ali koji trebamo i neprestano moliti jer je neprestano ugrožen ljudskom pohlepom“, naglasio je.
Papa je u propovijedi, tumačeći biblijska čitanja, podsjetio na Božji blagoslov iz Knjige Brojeva te istaknuo odnos između Boga i izraelskoga naroda, svetu i plodnu dimenziju dara, obećanje jedne zemlje u kojoj se može živjeti i rasti bez okova i lanaca.
„Na početku nove godine liturgija nas podsjeća da svaki dan može biti, za svakoga od nas, početak novoga života, zahvaljujući velikodušnoj Božjoj ljubavi, njegovu milosrđu i odgovoru naše slobode. Lijepo je na taj način misliti o godini koja započinje kao o otvorenom putu koji trebamo otkriti, na koji se možemo uputiti po milosti, kao oslobođeni i nositelji slobode, pomireni i djelitelji oprosta, s pouzdanjem u blizinu i dobrotu Gospodina koji nas uvijek prati“, rekao je Papa.
Pozivajući se na konstituciju „Gaudium et spes“, rimski biskup je podsjetio na čudesnu sudbinu koju im je Stvoritelj obećao te dodao: „Na početku godine, dok krećemo prema novim i jedinstvenim danima koji nas čekaju, molimo Gospodina da možemo u svakom trenutku, oko nas i u nama, osjetiti toplinu njegova očinskoga zagrljaja i svjetlo njegova blagotvornoga pogleda, kako bismo sve bolje razumjeli i stalno bili svjesni tko smo i prema kakvoj divnoj sudbini hodimo. Istodobno i mi njemu dajmo slavu: molitvom, svetošću života i odražavajući jedni drugima njegovu dobrotu.“
Petrov nasljednik je podsjetio na ono što je sv. Augustin napisao u jednoj od svojih propovijedi, u kojoj je govorio o potpunoj besplatnosti Božje ljubavi, temeljnoj karakteristici razoružane i razoružavajuće ljubavi. „To su vrlo aktualne riječi u našem vremenu koje je ugroženo slijepim i bezobzirnim ratnim planovima“, poručio je.
„To nas želi poučiti da se svijet ne spašava oštrenjem mačeva, osuđivanjem, ugnjetavanjem ili uništavanjem naše braće, nego trudom i ustrajnim nastojanjem da razumijemo, opraštamo, oslobađamo i prihvaćamo sve ljude, bez računice i bez straha“, dodao je.
Sveti Otac osvrnuo se na Marijinu ljepotu kao ljepotu ponizne učenice koja je pratila Isusovo poslanje sve do križa. Učinila je to sa stavom zdrave predanosti i pasivnosti koja je postala poslušnost srca, mjesta gdje ljubav može doprijeti i potpuno ih preobraziti.
„Ona se nije suprotstavila, odrekla se očekivanja, zahtjeva i jamstava – kao što to čine majke – posvetivši bez zadrške svoj život Sinu kojega je po milosti primila, kako bi ga potom ponovno darovala svijetu. U Marijinu božanskom majčinstvu vidimo tako susret dviju velikih ‘razoružanih’ stvarnosti: Božje stvarnosti koja se odriče svake povlastice svojega božanstva kako bi se rodio po tijelu te stvarnosti osobe koja s povjerenjem potpuno prihvaća njegovu volju, prikazujući mu – u savršenom činu ljubavi – svoju najveću snagu: slobodu“, istaknuo je Papa.
U središtu Papine propovijedi bila je i riječ „lice“ jer vjera u Isusa Krista znači kontemplirati Boga koji je postao tijelom. Rimski biskup je potom citirao riječi sv. Ivana Pavla II. koje je izrekao na kraju Jubileja 2000., kad je govorio o velikom daru oprosta koji primaju i daruju. „Radost koja iz toga izvire treba nas potaknuti na hrabru raspoloživost kako bismo mogli ponovno hoditi u svakodnevnici“, rekao je papa Lav XIV.
„Na ovoj svečanoj svetkovini, na početku nove godine, uoči završetka Jubileja nade, s vjerom se približimo jaslicama kao pravom mjestu razoružanoga i razoružavajućega mira, mjestu blagoslova gdje se spominjemo čudesnih djela koja je Gospodin učinio u povijesti spasenja i u našem životu, kako bismo potom ponovno krenuli na put, poput poniznih svjedoka iz štalice, slaveći i hvaleći Boga za sve što smo vidjeli i čuli. Neka to bude naše zalaganje, naša odluka za mjesece koji dolaze i uvijek za naš kršćanski život“, zaključio je Papa, izvijestio je Vatican News.
