Prema izjavi Slovačke biskupske konferencije, slovačka državna tajnica za turizam Jana Štilichová i njezin poljski kolega državni tajnik Ireneusz Raś razgovarali su o pripremama za takvu rutu na sastanku u Bratislavi. Namjera je povezati poljske rute s postojećim slovačkim stazama, posebno u Tatrama i regiji Spiš.
Konkretna međunarodna ruta još nije finalizirana. Takozvana Malopoljska papinska staza (Małopolski Szlak Papieski), pokrenuta 2003., već služi kao osnova za projekt. Njena glavna ruta pokriva otprilike 231 kilometar od Kalwarie Zebrzydowske do Starog Sącza. Zajedno s deset drugih verzija rute, mreža obuhvaća ukupno otprilike 620 kilometara. Planirani hodočasnički koridor ima za cilj povezati duhovnu ostavštinu poljskog pape sa zajedničkim turističkim i kulturnim projektom dviju zemalja, promovirajući hodočasnički turizam i regionalno gospodarstvo, kao i jačajući suradnju između dva susjedna naroda.
Ključne referentne točke uključuju Wadowice, rodno mjesto Karola Wojtyłe, i Kalwariu Zebrzydowsku, hodočasničko mjesto od velike važnosti za njega od mladosti. Ruta se nastavlja u Beskide i preko Grońa Jana Pawła II., jedne od Wojtyłinih „domovskih planina“. Druge istaknute lokacije, koje će vjerojatno igrati ulogu u budućoj mreži hodočasničkih ruta, uključuju marijansko svetište u Ludźmierzu, Tatre i Stary Sącz sa svetištem Svete Kinge i papinskim oltarom. Zakopane, sa svojim svetištem Krzeptówki, također su varijanta za dio mreže papinskih ruta. Od Ludźmierza, ta ruta nastavlja preko Tatri do jezera Morskie Oko. Na slovačkoj strani, trebale bi se povezati postojeće hodočasničke i planinarske staze u Visokim Tatrama i regiji Spiš.
Ivan Pavao II. bio je, prenosi IKA, blisko vezan za planine. Kao krakovski nadbiskup Wojtłya je redovito išao na planinarenje i skijanje, a posjećivao je i slovačke Tatre. Tijekom svog pontifikata putovao je u Slovačku 1990., 1995. i 2003.
