Dragi čitatelji, vjerujem kako ste se, skupa sa mnom, puno puta žalili ili kritizirali slabu opremljenost naših učionica i škola.

Pa evo za utjehu meni i vama jedan tekst koji govori upravo suprotno od onoga što nam serviraju mainstreem mediji: bez tehnologije će vaša djeca ostati glupa i neupotrebljiva na svjetskom tržištu mozgova. Jer istina je upravo suprotna. To pokazuju sami vrhunski stručnjaci iz područja tehnologije koji svoju djecu šalju u škole koje im omogućuju posve drugačije obrazovanje: ono koje se bazira na usvajanju životnih vještina, maštovitosti, razvoju logike, rješavanju problema, stvaranju obrazaca učenja, koordinaciji i matematičkim sposobnostima. Odnosno kreativnosti koju potiču učitelji koji su kreativni.

Tako većina zaposlenika u Silikonskoj dolini svoju djecu šalje u školu koja ni na koji način ne koristi tehnologiju, ni računala, ni tablete. U programima njihove nastave vrlo su posvećeni razvoju mašte djeteta jer smatraju da ona ima veliku ulogu u učenju i razvoju svih osjetila djeteta. Upravo to je vrlo teško postići ako djeca koriste tehnologiju. Ona im olakšava proces i ubrzava rad, a pri tom ograničava dječju sposobnost da sami stvaraju svoje slike, scenarije i oslobađaju kreativnost stvorenu tim načinom.

Globalno izvješće Organizacije za ekonomski suradnju i razvoj (OEDC) je zaključio da škole koje su uvele tehnologiju u razrede nisu postigle bolje rezultate na svjetskim testiranjima iz jezika, matematike i znanosti. U pitanju su PISA testovi, izvještava The Guardian.

„Ako pogledate najbolje školske sisteme, kao one u Aziji, primijetit ćete da su oni bili jako oprezni kod uvođenja tehnologije u škole. Učenici koji stalno koriste tablete i stolna računala imaju slabije rezultate od onih koji ih koriste povremeno“ - izjavio je Andreas Schleicher, direktor edukacija u OECD-u.

Utjecaja tehnologije na djecu najsvjesniji su oni koji rade upravo u industriji. Među njima je i Alan Eagle, direktor komunikacija u Googleu koji kaže: „Fundamentalno odbijam ideju da je djeci potrebna tehnologija u osnovnoj školi. Ideja da će nekakva aplikacija na iPad-u bolje naučiti mog sina matematiku ili čitati je smiješna“ - izjavio je Eagle za New York Times. Njegova djeca Andie i William pohađaju školu, u kojoj skoro tri četvrtine roditelja učenika radi u tehnološkom sektoru. Nedavno su Andie i njegovi kolege iz petog razreda osvježili vještine pletenja, križajući drvene igle oko kuglica pređe i tako stvarali nove uzorke. Krajnji cilj je bio - isplesti čarape. Njegova profesorica Cathy Waheed, koja je bivši računalni inženjer, pokušava učenje učiniti neodoljivim i taktilnim. Razlomke ih je učila tako što im je dala da režu hranu - jabuke i tortu. Tri tjedna smo jedenjem učili razlomke. Kad bih izrezala dovoljno komada torte za sve, što mislite - jesam li imala njihovu pozornost? - kaže Waheed.

Dok se većina škola danas natječe koja će bolje tehnološki opremiti učionice, njihova škola je prigrlila jednostavniji retro izgled - profesori pišu kredom na crne ploče, na policama stoje enciklopedije, a djeca pišu olovkom na radnim stolovima od drveta. Voditelji škole smatraju da će ovakvim aktivnostima pomoći djeci u razvoju logike, rješavanju problema, stvaranju obrazaca učenja, koordinaciji i matematičkim sposobnostima.

Na drugu stranu, voditelji škole sami priznaju da djeca u nižim razredima u njihovoj školi imaju niže rezultate na standardiziranim testovima od djece u "uobičajenim" školama. Razlog tome je što učitelji s malom djecom drugačije rade. Oni nastoje razviti njihovu logiku i učiti ih osnovnim životnim vještinama, dok je u standardnoj školi naglasak na vježbanju matematičkih zadataka i iščitavanju gradiva iz jezika. U njihovoj školi lekcije drži osoba, ljudsko biće, kojem ne samo da je stalo do djece kojoj predaje, nego do svakog posebno. Na primjer, čega se vi sjećate iz vašeg vremena u školi? Obično su to izleti, pokusi i sve aktivnosti gdje ste i sami sudjelovali - objašnjava Beverly Amico, voditeljica škole.

„Školovanje je putovanje kroz učenje i želite da bude kompleksno, bogato sadržajem i zanimljivo što je više moguće. Problem s instant informacijama je taj da ne prikazuje realan put do znanja. Nitko nije došao od pitanja do odgovora ravnom putanjom - izjavila je Sarah Thorne, voditelj Londonske Acorn škole.

Pa zato, dragi roditelji, ukoliko želimo doista da našoj djeci školovanje bude bogato i sadržajno, bolje je da se usmjerimo ne tehničkom obogaćivanju, nego ulaganju u učitelje, ljude i školske programe koji će na pravi način oblikovati našu djecu u ljude koji su sposobni misliti svojom glavom i vlastitim kreacijama stvarati bolji svijet.

Osmrtnice ba

Zanima te i ovo?
Uskrsna poruka biskupa Komarice
10. April 2020.
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.