Ove godine mještani Dobrog Sela i cijele župe Ploče-Tepčićí slave veliku i značajnu obljetnicu – 710. godina svetišta i misišta Krstivoda.

Iako sveznalica Google zna sve i svašta, o Krstivodi zna vrlo malo ili ni malo.

U petom Zborniku Brotnjo iz 2008. godine koji je tiskan u nakladi Matice hrvatske ogranak Čitluk, fra Mile Vlašić je priredio prigodan tekst povodom 700 godina Krstivode, a portal Brotnjo.info se potrudio doći do izvornog članka te vam isti prenijeti kako bi ga izvukli iz korica Zbornika i otrgli od zaborava.

Mišljenja smo kako ovo drevno svetište i misište smješteno na sjeveroistoku Brotnja zaslužuje da se o njemu piše i da ga se pohodi kao što je to bio slučaj stoljećima ranije. brotnjo.info

Ukoliko znamo da prvi spomen Brotnja potječe iz 1306. godine, a prvi spomen Kristivoda je samo dvije godine kasnije, iz 1308. godine, onda nam to jasno kazuje pripadnost ovdašnjih Hrvata Katoličkoj crkvi i zapadnoj civilizaciji. brotnjo.info

Uz tekst vam donosimo i prekrasne fotografije Krstivoda koje je jučer napravio mladi fotograf Mateo Ivanković čiji rad možete pratiti na njegovoj facebook stranici.  >

Tekst fra Mile Vlašića (Zbornik Brotnjo br. 5 iz 2008.g)

Naš ugledni povjesničar dr. prof. fra Andrija Nikić često zna reći kako se arhiv Hercegovine nalazi pod zemljom jer su kroz burna stoljeća povijesti neprijatelji-osvajači uništavali sve ono što je bilo vrijedno, svaki trag i spomen. Međutim, arhiv Hercegovine nalazi se sačuvan i u pamćenju naroda, u nazivima mjesta, i u ponekom pisanom tragu skrivenom u arhivima izvan Hercegovine. Tako se često do prave povijesne istine može doći jedino „plivajući uzvodnu”. Kada je riječ o Krstivodi ići ćemo upravo tim putem. brotnjo.info

Sam naziv Krstivoda jest jedinstven. Češće se može susresti nazive Krstina ili Krstine, Crkvina ili Crkvine, ali Krstivoda je jedna. I to dovoljno govori o posebnosti toga mjesta i njegovom značenju. Naziv dolazi id riječi „krsti + voda“, dakle to je mjesto gdje se krsti (blagoslivlja) voda. A u kršćanstvu zapadnog obreda blagoslov vode je na Vodokršće, g’. 6. siječnja. Slobodno se može zaključiti da je to mjesto dobilo naziv po onom što se tu događalo. Vodokršće dolazi od riječi „voda + krsti”, a Krstivoda je samo zamijenjen redoslijed riječi. brotnjo.info

Povjesničari se slažu da je kroz povijest tu na Vodokršće bio blagoslov vode i da su se vjernici okupljali na blagoslov i odatle nosili blagoslovljenu vodu u svoje kuće, obitelji, stada i imanja. Tu su dolazili vjernici ne samo Dobrog Sela, nego i iz cijele župe Brotnjo, koja je u povijesti bila vrlo prostrana.

Na Krstivodi se nalaze i dvije kamene Čatrnje. Posebnost tih Čatrnja je što su one na brijegu i u njih se skuplja samo voda kišnica. Te čatrnje nemaju nikakvih žlijebova (oluka). Ne pamti se da je ikada u njima nestalo vode. U narodu je ostala predaja da se jedna polovica (desna strana od ulaza u rnisište) koristi za blagoslov a druga za piće. Razumljivo da nisu svi mogli biti nazočni na blagoslovu vode na Vodokršće, ali bi vjernici onda dolazili po blagoslovljenu vodu kada im je za to bilo najzgodnije. brotnjo.info 

Zašto i odakle kamene čatrnje na Krstivodi?

To se pitanje nameće samo po sebi, jer tko je mogao doći na ideju tu praviti čatrnje. Poznato je da se Čatrnja pravi ondje gdje netko živi. Njezina svrha je osigurati vodu za domaćinstvo. A tko je živio na Krstivodi? Tu su živjeli fratri koji su tu imali svoju crkvu i svoj (samo)stan, svoju kuću. Oni su izgradili čatrnju za svoje potrebe i za potrebe vjernika kojima su služili. Tu je bilo sjedište i središte prostrane župe koju su fratri služili. brotnjo.info

O tom 1867. godine piše fra Petar Bakula u svom Šematizmu, kada navodi da su župníci Brotnja, prije nego je obitelj Zubac-Radmanović u Gradnićima župskoj kući ustupila malo zemljišta (1429. godine), dugo boravili u Dobrom Selu. Također veliki povjesničar dr. fra Dominik Mandić u Šematizmu iz 1933. godine navodi da su „u Dobrom Selu su na sunčanom brežuljku dvije stare čatrnje gdje se u starini na Vodokršće voda nekoć za cijelu župu Gradnići blagoslivljala. brotnjo.info

Na istom mjestu pojavljuju se temelji stare crkve zvane ‘crkva fratarskih mučenika’. Sve to upućuje na činjenicu da je na Krstivodi postojao franjevački (samo)stan prije dolaska Turaka, koji su porušili i kuću i crkvu, ali je ostala Čatrnja. Upravo će ona odigrati ključnu ulogu u čuvanju vjere kroz naredna teška stoljeća zuluma i okupacije. srušena je crkva-zgrada, ali nije se mogla srušiti živa Crkva, crkva vjere i molitve.

Fratri nisu ostavili ni svoj narod ni svoju Krstivodu. Prilagođavaju se novim okolnostima, pa im i pećina postaje privremeno boravište. Poznata je u blizini misišta Krstivoda i fratarska pećina zvana „pratrušaf“ koja je služila za smještaj i sklanjanje misnog ruha. Tu se također nalazi i fratarska grobnica, koju spominje i fra Petar Bakula u svom Šematizmu.

Franjevačku nazočnost na Krstivodi treba staviti u odnos s nazočnošću franjevaca u cijeloj Hercegovini, Bosni i ostalim hrvatskim krajevima. Nakon osnutka, Franjevački red se širi velikom brzinom po ondašnjoj Europi, tako da se još za života sv. Franje Asiškog osnivaju prvi samostani na hrvatskom teritoriju. Do 1230. godine fratri su već u Hercegovini, a 1234. godine i u Bosni.

brotnjo.info

Osmrtnice ba

najnovije-vijesti-broj-1.jpg

knjiga-fra-tomislava-pervana.jpg

ines-grbic-kolumne.jpg

molitveni-zid-1.gif

marijine-ruke1.jpg

molitveni-program-u-medugorju.jpg

podrzite-nas-rad-2.png

katolicko-glasilo-mi.jpg

pro-pak-hercegovina-plakat-hodocasce-u-poljsku.jpg

Zanima te i ovo?
Križni put pod morem
21. Listopad 2018.
Zanima te i ovo?
Što sport i molitva imaju zajedničko? Mnogo više nego što mislite. Provjerite!
21. Listopad 2018.

Medjugorje-info.com koristi kolačiće (cookies) kako bi se poboljšala funkcionalnost stranice i prilagodio sustav oglašavanja.