Pred navijačima zagrebačkog kluba govorio je o značenju koje je Dinamo imao u vrijeme komunizma i o ljudima koji su za njega navijali iako nisu bili iz Zagreba. Izio je i svoj stav o današnjem identitetu kluba: „Dinamu prirodno ne pripada da odlazi na neke lijeve strane. Uvijek je bio desno.“
Susret je okupio Dinamove navijače iz Hercegovine i drugih krajeva, a imao je i humanitarni cilj. Organizatori su najavili tombolu čiji je prihod namijenjen Edukacijsko-rehabilitacijskom centru „Sveti Josip Radnik“ u Čitluku i Zakladi GNK Dinama „Nema predaje“.
U Čitluk je stiglo izaslanstvo kluba predvođeno predsjednikom Zvonimirom Bobanom. Prije Plave noći posjetili su Općinu Čitluk, gdje su razgovarali i o gradnji novog Maksimira. Prema objavi Općine, u izaslanstvu su bili počasni predsjednik Velimir Zajec, predsjednik Nadzornog odbora Frano Šušnjar, članovi tog odbora Zrinko Hržić i Ivan Nauković te bivši igrači Silvio Marić i Tomislav Šokota. Ugostili su ih načelnik Marin Radišić, predsjednik Općinskog vijeća Ivica Jerkić i Dinamov povjerenik za Čitluk te član klupske Skupštine Mate Martinac.
Knezović je okupljenima rekao da je prije govora obišao stolove i pozdravio mnoge od njih. Potom je objasnio što ih, prema njegovu mišljenju, povezuje.
„Nas večeras ne veže ni nogomet, ne veže nas čak ni Dinamo. Veže nas jedna velika ljubav koja je osobito bila važna onda kada je navijati za Dinamo značilo reći: ja sam domoljub, ja sam Hrvat, ja sam katolik“, rekao je.
Govoreći o snazi simbola, spomenuo je kršćansko značenje križa, a zatim se vratio na razdoblje komunizma. Ustvrdio je da su navijači Dinamu dali značenje koje se razlikovalo od namjera tadašnje vlasti, spomenuvši pritom promjene imena Građanskog i HAŠK-a.
„Mi smo taj Dinamo poput križa Kristova pohrvatili i učinili ga drugim simbolom od onoga što su Titovi zločinci htjeli“, rekao je Knezović. Okupljeni su njegove riječi popratili skandiranjem Dinamova imena.
Posebno se obratio navijačima koji nisu rođeni u Zagrebu. Kazao je da su mnogi među njima klub izabrali zbog svojih uvjerenja, a ne zbog mjesta rođenja.
„Većina vas ovdje večeras niste dinamovci zato što ste rođeni u Zagrebu. Oni koji su rođeni u Zagrebu po nekoj logici navijaju za Dinamo. A mi drugi navijali smo iz opredjeljenja i uvjerenja. To je velika razlika. Zato budimo ponosni“, poručio je.
Zatim je nabrojio Posavinu, Vojvodinu, Boku kotorsku, Bosnu, Hercegovinu i Istru kao krajeve u kojima Dinamo ima navijače.
„Dokle god Dinamo bude imao navijače u Posavini, Vojvodini, Boki kotorskoj, Bosni, Hercegovini i Istri, Dinamo ostaje simbol naše domovine“, rekao je Knezović.
U nastavku je pozvao navijače da čuvaju dostojanstvo. Ispričao je da uz privjesak franjevačkog samostana u Mostaru nosi i Dinamov privjesak te se našalio na račun prijatelja koji navijaju za druge klubove. Pritom je naglasio da ne smatra kako su navijači drugih klubova manje domoljubi ili Hrvati.
„Ne znači da su drugi bili manje domoljubi i Hrvati, ali je naša iskaznica bila posebno progonjena jer su znali da je Dinamo smetnja u vremenu te zle ideologije“, rekao je, govoreći o razdoblju komunizma.
Pred kraj obraćanja ponovno je promijenio ton i okupljenima u šali ponudio rješenje za pitanje Dinamova stadiona. Nakon što se obratio Bobanu, predložio je da zagrebački klub igra na Mokrom docu u njegovu rodnom Posušju.
„Prekrasan stadion, najljepši travnjak u Bosni i Hercegovini. U mom rodnom Posušju Mokri dolac čeka Dinamo. Eto stadiona“, poručio je Knezović.
