Mučeni zbog odbijanja odricanja od vjere, otimani, protjerivani iz svojih domova i ubijani – najnovije izvješće Papinske zaklada Pomoć Crkvi u nevolji „Progonjeni i zaboravljeni? 2024. – 2026.” dokumentira pogoršanje položaja kršćana u mnogim dijelovima svijeta. Oko 220 milijuna vjernika izravno je izloženo progonima, a u 55 posto analiziranih država njihova se situacija pogoršala u posljednje dvije godine. Ni u jednoj nije zabilježeno opće poboljšanje, prenosi ekai.
Izvješće „Progonjeni i zaboravljeni? Izvješće o kršćanima progonjenima zbog vjere 2024. – 2026.” obuhvaća razdoblje od kolovoza 2024. do lipnja 2026. godine. Autori su analizirali situaciju u 18 zemalja u kojima kršenja vjerskih sloboda kršćana izazivaju osobitu zabrinutost.
Najnoviji podaci Zaklade pokazuju da 413 milijuna kršćana živi u državama u kojima dolazi do teških kršenja vjerskih sloboda, a oko 220 milijuna izravno je izloženo progonima. Za pogoršanje situacije prvenstveno su odgovorni nasilje ekstremističkih skupina, represija autoritarnih vlasti te narastajući vjerski nacionalizam.
Autori izvješća također skreću pozornost na prisilna raseljavanja. Zbog oružanih sukoba, koji su ponekad motivirani religijom, čitave kršćanske zajednice napuštaju svoja mjesta stanovanja, gubeći domove, zemlju i sredstva za život.
Nigerija: Mučen jer se odbio odreći Krista
Tridesettrogodišnji Solomon Ako iz sjeverne Nigerije otet je kada su naoružani militanti napali njegovo rodno selo u blizini grada Zaria. Napadači su od talaca zahtijevali promjenu religije. „Odmah su od nas zatražili obraćenje, a kada smo odbili, počeli su nas tući. Bičevali su nas. Noge su nam okovali lancima. Na gležnjeve su nam stavili okove”, prisjeća se Solomon.
Muškarac je također ispričao kako su njega i druge taoce satima držali u hladnoj vodi do grla. Unatoč mučenju nije se odrekao kršćanske vjere. Solomonova priča jedno je od svjedočanstava navedenih u izvješću koje zorno prikazuje brutalnost nasilja s kojim se kršćani suočavaju u nekim regijama Nigerije. Osobito je dramatična situacija na sjeveru i u središnjem dijelu zemlje gdje su napadi na kršćanska sela, otmice i ubojstva doveli do masovnih raseljavanja. Prema izvješću među od više od 3,5 milijuna raseljenih osoba unutar Nigerije, najmanje je milijun kršćana.
Jedan od najtragičnijih događaja u posljednje dvije godine bio je masakr u Yelewati u državi Benue. U noći s 13. na 14. lipnja 2025. godine naoružani napadači iz naroda Fulani napali su to mjesto naseljeno uglavnom kršćanima. Među žrtvama su bile i obitelji koje su prethodno pobjegle od nasilja i tražile zaklon u privremenom smještaju. Napadači su pucali u stanovnike, napadali ih mačetama i palili zgrade. Prema podacima iz izvješća ubijeno je više od 200 kršćana, dok je oko 3.000 ljudi moralo pobjeći kako bi spasili živote.
Podsaharska Afrika: Protjerivanje kršćane iz domova
Nigerija nije jedina zemlja u kojoj kršćani stradavaju od ruku ekstremističkih naoružanih skupina. Prema Globalnom indeksu terorizma 2026. šest od deset zemalja koje su najviše pogođene terorizmom nalazi se u Africi.
Mozambik: U sjevernom dijelu zemlje, gdje od 2017. traje islamistička pobuna, prema podacima Crkve u nevolji ubijeno je oko tisuću kršćana. Napadi uključuju ubojstva, smaknuća odsijecanjem glave, otmice djece te uništavanje crkava i domova.
Burkina Faso: Džihadističke skupine kontroliraju najmanje 40 posto teritorija zemlje. Na tim područjima stanovništvu nameću islamska pravila odijevanja i ponašanja. Kršćani koji se ne podvrgnu tim naredbama riskiraju progon, pa čak i smrt.
Mali: Aktivnosti islamističkih skupina ozbiljno ograničavaju mogućnost slobodnog prakticiranja vjere, uz stalne napade na crkve, ubojstva i prisilna raseljavanja.
Autori izvješća upozoravaju da dugotrajno nasilje i masovne migracije mogu značajno promijeniti vjersku strukturu pojedinih regija Afrike.
Pakistan: Kršćanin preminuo nakon brutalnog mučenja
Progon kršćana nema uvijek karakter organiziranih oružanih napada. U mnogim zemljama vjerske manjine doživljavaju nasilje povezano s društvenom diskriminacijom i nekažnjavanjem počinitelja.
Jedna od priča opisanih u izvješću je slučaj 35-godišnjeg Kashifa Masiha iz Pakistana. Ovaj kršćanin radio je na farmi u blizini grada Sialkot. Nakon što je optužen za krađu mobilnog telefona svog poslodavca brutalno je pretučen i mučen. Brat ga je pronašao teško ozlijeđenog na rubu ceste, a Kashif je preminuo od posljedica zadobivenih ozljeda. Prema svjedočanstvima lokalne zajednice, napad je imao i vjersku pozadinu.
Izvješće koje je objavila zaklada Pomoć Crkvi u nevolji skreće pozornost na posebno težak položaj kršćanskih žena i djevojčica u Pakistanu. Tamo i dalje dolazi do otmica, prisilnih obraćenja na islam te prisilnih brakova. Ozbiljan problem predstavlja i zlouporaba zakona o svetogrđu (blasfemiji) što dovodi do lažnih optužbi, nasilja i progona pripadnika vjerskih manjina.
Iran i Nikaragva: Represija od strane vlasti
U nekim državama glavni izvor opasnosti za kršćane nisu naoružane skupine, već djelovanje samih vlasti.
U Iranu se broj uhićenja kršćana gotovo udvostručio u razdoblju od 12 mjeseci. Vjernici se suočavaju s racijama na mjestima molitve, uhićenjima i optužbama za djelovanje protiv države.
U Nikaragvi vlasti nastavljaju s represijom prema Katoličkoj crkvi. Svećenici se uhićuju i prisiljavaju da napuste zemlju, ograničava se mogućnost svećeničkih ređenja, a crkvene institucije preuzima država. Zabilježeni su i slučajevi u kojima je onemogućen ulazak u zemlju osobama koje su posjedovale Bibliju.
Indija: Više od 700 slučajeva nasilja nad kršćanima
Sljedeća prijetnja istaknuta u izvješću je rastući vjerski nacionalizam koji je posebno vidljiv u nekim zemljama Azije.
U Indiji je 2025. godine zabilježeno više od 700 slučajeva nasilja usmjerenog protiv kršćana. To je uključivalo fizičke napade, ometanje bogoslužja, uništavanje mjesta štovanja te onemogućavanje kršćanima da pokapaju svoje mrtve.
Autori izvješća ukazuju na narastajuće društveno neprijateljstvo i proširenje zakona o zabrani prisilnog vjerskog obraćenja. Prema mišljenju kršćanskih organizacija ti se propisi sve češće koriste za represiju nad vjerskim manjinama.
U nekim mjestima kršćanskim se obiteljima uskraćuje čak i pravo na pokop svojih najmilijih u skladu s vjerom koju su ispovijedali. Izvješće opisuje slučajeve u kojima su se lokalni stanovnici protivili kršćanskim sprovodima, a obitelji su bile prisiljene odustati od vjerskih obreda.
Progon o kojem svijet često ne čuje
Autori izvješća naglašavaju da uzroci nasilja nad kršćanima znaju biti složeni. Vjerski sukobi često se isprepliću s etničkim napetostima, političkom nestabilnošću, siromaštvom te borbom za zemlju i prirodne resurse. Međutim, to ne znači da se vjerska dimenzija progona može zanemariti.
Izvješće „Progonjeni i zaboravljeni? 2024. – 2026.” povezuje analizu situacije u pojedinim zemljama sa svjedočanstvima ljudi koji su osobno doživjeli nasilje, diskriminaciju i ograničavanje vjerskih sloboda.
„Priče Solomona Akoa, Kashifa Masiha i žrtava masakra u Yelewati pokazuju što se krije iza statistika. Za milijune kršćana progon znači svakodnevnu opasnost, gubitak voljenih, prisilni bijeg, a ponekad i nužnost izbora između vlastite sigurnosti i vjernosti svojim uvjerenjima,“ poručili su iz zaklade Pomoć Crkvi u nevolji.
