Muškarac je, prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova, otvorio vatru iz oružja u grčkoj pravoslavnoj crkvi proroka Ilije u naselju Dweila tijekom liturgije u nedjelju navečer prije nego što je detonirao eksplozivni prsluk. Ističe se da je napadač bio povezan s džihadističkom skupinom Islamska država (ID), ali sama skupina nije odmah preuzela odgovornost.
Prvi napad od smjene režima
Fotografije i videozapisi iznutra crkve pokazuju teško oštećen oltar, klupe prekrivene razbijenim staklom i krv poprskanu po zidovima.
Svjedok Lawrence Maamari rekao je za novinsku agenciju AFP da je „netko ušao [u crkvu] izvana noseći oružje“ i počeo pucati. Ljudi su „pokušali zaustaviti ga prije nego što se raznio“, dodao je.
Drugi muškarac koji je bio u obližnjoj trgovini rekao je da je čuo pucnjavu nakon čega je uslijedila eksplozija koja je raznijela staklo. „Vidjeli smo vatru u crkvi i ostatke drvenih klupa bačenih sve do ulaza“, rekao je Ziad.
To je bio prvi takav napad u Damasku otkako su islamističke pobunjeničke snage svrgnule Bashara al-Assada u prosincu 2024., čime je okončan 13-godišnji razorni građanski rat.
Grčki pravoslavni patrijarhat Antiohije, na čelu s patrijarhom Ivanom X. izjavio je: „Podmukla ruka zla udarila je večeras, odnijevši naše živote, zajedno sa životima naših voljenih koji su danas pali kao mučenici tijekom večernje božanske liturgije.“
Prema početnim informacijama, eksplozija bombe dogodila se na ulazu u crkvu, što je rezultiralo smrću ljudi koji su se nalazili unutar zdanja i u neposrednoj blizini, dodaje se.
Patrijarhat je pozvao privremene sirijske vlasti da „preuzmu punu odgovornost za ono što se dogodilo i što se nastavlja događati u smislu kršenja svetosti crkava te da osiguraju zaštitu svih građana“.
Ministar unutarnjih poslova Anas Khattab rekao je da su specijalizirani timovi iz njegova ministarstva započeli istragu okolnosti onoga što je nazvao „zaopačenim zločinom".
„Ovi teroristički čini neće zaustaviti napore sirijske države u postizanju građanskog mira“, dodao je.
Ured posebnog izaslanika UN-a za Siriju, Geira Pedersena, osudio je napad i pozvao Sirijce „da se ujedine u odbacivanju terorizma, ekstremizma, poticanja i ciljanja bilo koje zajednice“.
Američki posebni izaslanik Tom Barrack rekao je: „Ovi strašni čini kukavičluka nemaju mjesta u novoj tapiseriji integrirane tolerancije i uključivosti koju Sirijci tkaju.“
Privremeni predsjednik Ahmed al-Sharaa – čija je sunitska islamistička skupina, Hayat Tahrir al-Sham (HTS), bivša podružnica al-Qaide u Siriji i koju su UN, SAD i Velika Britanija označili kao terorističku organizaciju – više je puta obećao zaštititi vjerske i etničke manjine. Međutim, Siriju su posljednjih mjeseci potresla dva vala smrtonosnog sektaškog nasilja.
Zlodjelo Islamske države
Kako piše BBC, Islamska je država često ciljala kršćane i druge vjerske manjine u Siriji.
Godine 2016. skupina je preuzela odgovornost za niz eksplozija u blizini šijitskog muslimanskog svetišta Sayyida Zeinab u južnom predgrađu Damaska, u kojima je poginulo više od 70 ljudi.
ID je nekoć držao 88 000 km2 teritorija koji se proteže od zapadne Sirije do istočnog Iraka i nametnuo svoju brutalnu vlast nad gotovo osam milijuna ljudi.
Unatoč vojnom porazu skupine u Siriji 2019., UN je upozorio da prijetnja koju predstavljaju ID i njegove podružnice ostaje visoka.
Izvješće objavljeno u veljači upozorava da bi skupina mogla iskoristiti tranziciju u Siriji kako bi povećala napade i učinila zemlju obnovljenim središtem za regrutiranje stranih boraca.
Procjenjuje se da ID ima između 1 500 i 3 000 militanata u Siriji i susjednom Iraku, a većina njih, uključujući najistaknutije vođe, smještena je na sirijskom teritoriju. Oko 300 članova bilo je smješteno u središnjoj pustinji Badia, koja je služila kao središte za planiranje vanjskih operacija, navodi se.
Više od 9 000 militanata ID-a pritvoreno je u zatvorima diljem sjeveroistočne Sirije, a 40 000 drugih osoba povezanih s tom terorističkom skupinom, uglavnom žena i djece, drži se u nekoliko logora.
