Usporedo s ograničavanjem vjerskih sloboda, opao broj slučajeva društvene netrpeljivosti prema vjerskim skupinama, proizlazi iz 14. godišnjeg izvješća koji je objavio Pew Research Center u Washingtonu. Izvješće se temelji na istraživanju pojava u 198 država.
Prema navodima centra, među najčešće oblike državnog ograničavanja vjerskih sloboda ubrajaju se miješanje u bogoslužje ili maltretiranje vjerskih skupina primjerice primjenom fizičkog nasilja. Vjerske slobode ograničavaju se i putem omalovažavajućih izjava dužnosnika, što je zabilježeno u 183 države.
Izvješće ističe događaje u Nikaragvi, gdje su visoki državni dužnosnici napadali katoličke svećenike koji podupiru prosvjednike za demokraciju. Nikarakvanski predsjednik i potpredsjednica nazivaju katoličke svećenike i biskupe „teroristima“ i „pučistima“.
U 163 zemlje vlasti su se miješale u bogoslužje, između ostaloga smjernicama koje ometaju vjerska okupljanja, brane vjerske aktivnosti ili ograničavaju pristup bogoslužnim prostorima.
Neki od slučajeva uplitanja države u bogoslužje u 2021. bili su povezani s pandemijom bolesti COVID-19. Primjerice, u Kanadi su izricane novčane kazne vjerskim zajednicama i svećenicima koji su se usprotivili mjerama „lockdowna“.
Indeks državnih ograničenja kojim se koristi Pew porastao je s 2,8 u 2020. godini na 3,0 u 2021., što je najviša zabilježena stopa otkad je Pew 2007. počeo analizirati ugrozu vjerskih sloboda. Najviše državnih ograničenja vjerskih sloboda u 2021. bilo je u Kini.
Istodobno je opao broj slučajeva društvene netrpeljivosti prema vjerskim zajednicama. Indeks tih pojava opao je s 1,8 u 2020. na 1,6 u 2021. godini. Najveći broj društvenih netrpeljivosti zabilježen je u Nigeriji. Ondje se ponavljaju sukobi između kršćana poljodjelaca i muslimana stočara zbog tla i prirodnih izvora. Na objema stranama zabilježen je veliki broj ubijenih i ozlijeđenih. Istodobno, Nigerija je i u 2021. bila izložena nasilju terorističkih skupina Boko Haram i Islamske države.
Pew se u istraživanju od 2007. oslanja na više od deset javno dostupnih izvora informacija, između ostalih na godišnja izvješća ministarstva vanjskih poslova SAD-a, kao i na izvješća različitih europskih tijela, Ujedinjenih naroda i nevladinih organizacija.
