Sv. Longin rimski je vojnik koji je Isusu na križu kopljem probo bok (usp. Iv 19, 34).
Iako su još u naše doba žene političarke sasvim »rijetke biljke«, sv. Matilda dokazuje kako je i prije više od 1.000 godina u samim vrhovima vlasti znalo biti itekako djelatnih žena.
Sv. Eufrazija (Eufrozina) ili Rozina ili Rozalija rođena je oko 380. godine u Carigradu. Umro joj je otac pa su je već kao malu djevojčicu nekome mladiću obećali, a i majku su nagovarali da se ponovno uda.
Sv. Fina patnica punim imenom Serafina (1238.-1253.) rođena je u gradu San Giminiano u Toskani.
Sv. Konstantin živio je u VI. stoljeću, bio je škotski kralj.
Svetih četrdeset mučenika ostavilo je snažan dojam na kršćane jer je njihovo mučeništvo opisano i brojnim svjedočanstvima posvjedočeno.
Sv. Franciska Rimska (1384.-1440.) rođena je u rimskoj plemićkoj obitelji. Željela je postati redovnica, ali ju je otac vrlu mladu udao. Rodila je šestero djece, a na životu je ostalo troje.
Nema svaka priča o »Izgubljenom sinu« isti završetak.
Sv. Perpetua i Felicita kršćanske su mučenice iz Kartage s početka 3. stoljeća. Perpetua je bila žena odlična roda, Felicita joj je bila sluškinja.
Sv. Cirijak u hrvatsko glagoljskim kodeksima Kirijak, bio je đakon pape Marcela (308.-309.), živio je u Rimu u doba cara Dioklecijana.
Sv. Ivan Josip od Križa (1654.-1734.) Krsno mu je ime Karlo Gaetano.
Sv. Kazimir (1458.-1484.) rođen je u Krakovu kao treće od trinaestero djece poljsko – litvanskog kralja Kazimira IV. Jagelovića.
Sv. Kunigunda je kći grofa Luxemburga i žena rimsko-njemačkog cara Henrika II.
Sv. Janja Praška (1211.- 1282.) rođena je u Rogu 1211. Kći je kralja Otokara I. i sestra kralja Vjenceslava I.
Sv. Osvald je živio u 10. stoljeću. Potječe iz danske plemićke obitelji, bio je nećak sv. Oda Kenterberijskog.
Iako se obično misli da je tek dvadeseto stoljeće obitelj i obiteljski život izložilo najraznovrsnijim amoralnostima, sv. Albin već u 6. stoljeću svoj je život posvetio borbi za povratak i očuvanje ćudoređa u ženidbi i obitelji.